Registar moderne talijanske arhitekture

Popis sa 1764 arhitektonska djela velike važnosti i dvjesto istaknutih ostvarenja, od kojih su 92 u Rimu, nedavno je objavila talijanska Direkcija za arhitekturu i suvremenu umjetnost (DARC), kao prvi opipljiv rezultat napora u stvaranju re-gistra djela moderne talijanske arhitek-ture. Projekt, koji bi trebao završiti 2009, do sada je obuhvatio 15 regija, 60 provincija i 16 arhitektonskih i inže-njerskih fakulteta, odgovornih za kriterije izbora i selekciju radova. Osim namjere da se ponovno iznesu na svjetlo dana zaboravljena arhitektonska remek–djela, svrha je projekta popularizacija arhitekture u široj javnosti te njezina zaštita, napose ostvarenja s kraja dvadesetog stoljeća, koja su najčešće poznata samo usku krugu profesionalnih insajdera.

Stevenu Hollu natječaj u Danskoj

Steven Holl pobijedio je na natječaju za idejno rješenje novoga Centra umjetnosti u danskom gradu Herningu, kojim se objedinjuju tri glavne gradske kulturne ustanove, Kunstmuseum (moderna umjetnost), MidtVest Ensemble (glazba i balet) te Socle du Monde (konceptualna umjetnost i instalacije) u novom obliku kulturnog angažmana, performansa i ekspe-rimenta. Osim izložbenih galerija za stalni i povremeni postav, novo zdanje sadržavat će auditorij sa tristo mjesta, medijateku, restoran, urede i više glazbenih vježbaonica. U pogledu iz zraka Hollov asemblaž zakrivljenih niskih volumena asocira na zbirku rukava od košulja, nehajno razasutih poljem, spoj je to arhitekture i krajolika u jedinstvenu topografiju. Galerije su zamišljene kao jednostavni, ortogonalni prostori sa zaobljenim krovnim sekcijama za difuziju prirodnog svjetla i laganim demontažnim pregradama što omogućuju optimalnu fleksibilnost. Otvaranje novog umjetničkog centra predviđeno je u 2007. godini.

Muzej Ara pacis u Rimu

Nakon jedanaest godina radova i žučnih rasprava među stručnjacima, ali i običnim rimskim pukom, novi muzej Ara pacis u završnoj je fazi izgradnje, a njegovo otvaranje najavljeno je za 21. travnja, kada se tradi-cionalno slavi osnutak Rima 753. godine prije Krista. Projekt Richarda Meiera od početka je denunciran u javnosti kao losen-dželizacija Rima i oštro napadan od bivšeg ministra kulture kao atak na gradsku baštinu, pa je završetak gradnje, planiran za milenijsku 2000. godinu, doživio višegodišnji pomak. Ironična je činjenica da je muzej primarno namijenjen kao zaštita remek–djela klasične skulpture — Ara pacis (Oltar mira), koje je podigao car August 9. godine pr. Krista. da bi označio, nakon pobjeda u Galiji i Španjolskoj, početak vladavine mira i stabilnosti u carstvu iscrpljenom stalnim ratovanjem. Meierova građevina, kao zamjena za strukturu podignutu u doba fašizma, osim optimalne zaštite oltara na njegovoj izvornoj poziciji, na zapadnom rubu Piazze Augusto Imperatore, sadržavat će još i sedamsto četvornih metara galerijskog prostora za temporalne izložbe arheološke i povijesne tematike.

Smisao grada

U Kanadskom centru arhitekture (CCA) u Montrealu do 10. rujna postavljena je izložba posvećena obično zanemarenim, potiskivanim i kritiziranim urbanim fenomenima i percepcijama, propitujući dominaciju vizualnog u gradskom krajoliku. Izložba Osjet grada potiče na istraživanje i promišljanje latentnih urbanih kvaliteta, nudeći slojevitu analizu udobnosti, komunikacijskih sustava i osjetilnih dimenzija urbanog života te novi osjetilni pristup urbanizmu. Banalan i posvudašnji fenomen asfalta (druga zemljina kora), kakofonija svakidašnjih zvukova i mirisa, svjetlosni efekti, manipulacija temperaturom i klimom, vrućina i hladnoća, grafiti, kao i istančani najčešće skriveni znakovi regeneracije gradskoga krajolika prezentirani su izlošcima i slikama što sugeriraju bogatstvo iskustava i ponašanja skrivenih iza tradicionalnih interpretacija grada.

Vinko Penezić