IGRA NA SIGURNO

»Diskrepancija«; gl. ur. Valerio Baćak, br. 10, sv. VI, Filozofski fakultet, Zagreb, 2005.

Na stotinu i pedeset stranica nove »Diskrepancije« nalaze se četiri izvorna rada, isto toliko prijevoda te velik broj prikaza domaćih i inozemnih izdanja. Marko Grdešić bavi se komparativnom političkom i ekonomskom analizom djela Adama Smitha i Jamesa Steuarta iščitavajući ih kao dvije paradigme, odnosno suprotstavljene ideološke orijentacije čiji je sukob aktualan i u svijetu u kojem danas živimo. Luka Juroš analizira koncept civilnoga društva i ustavne demokracije u djelu Johna Rawlsa; u toj studiji smještenoj između politologije i političke filozofije autor se zalaže za uključivanje civilnoga društva u sustav Rawlsova političkog liberalizma. U tekstu o Balkanskom barbarogeniju Sara Meszaros analizira problem etniciteta u analizama rata na području bivše Jugoslavije, a Hrvoje Oštrić s juridičkog aspekta problematizira odnos međunarodnoga kaznenog suda i SAD. Od prijevoda treba izdvojiti predgovor kultnoj knjizi Hegemonija i socijalistička strategija E. Laclaua i C. Mouffe, vrijedan zbog toga što djela tih eminentnih autora gotovo uopće nisu prevođena na hrvatski jezik. Tema broja opsegom je najveći prilog u časopisu i posvećena je kulturnoj sociologiji i djelu američkog akademika Jeffreyja Alexandera. Tematski blok uključuje kratki uvod u kojem se propituje današnja aktualnost kulturne teorije, tri zanimljiva prijevoda, intervju s Alexanderom i iscrpan prikaz jedne od njegovih novih knjiga. U časopisu se nalazi još i poveći broj recenzija novih izdanja te prilozi o gostovanjima teoretičara (primarno sociologa) u Hrvatskoj kao i izvještaji o studentskim konferencijama. Jubilarni deseti broj »Diskrepancije« pokazatelj je upućenosti studentske populacije u suvremena kretanja te profesionalizma u uređivanju časopisa. Nakon pet godina izlaženja u više ili manje urednu ritmu uspio je okupiti dovoljan broj teorijski upućenih studenata kako na domicilnom fakultetu tako i u inozemstvu te ujedno njegov multidisciplinaran karakter (sociologija, pravo, politologija, politička filozofija) pretvoriti u prednost, a ne slabost, što nije slučaj s publikacijama slične vrste. Zamjerka se može uputiti tek prikazima knjiga koji su ponekad odveć deskriptivni te općem dojmu, koji je možda odveć akademski: od studentskoga časopisa možda bi se moglo poželjeti da u izboru tema i prijevoda pokaže malo više provokativnosti.

Tonči Valentić