Na pragu novog zlatnog doba?

Na pragu novog zlatnog doba?

Otprije četiri godine hrvatski SF ima i svoju isključivo književnu manifestaciju, Festival fantastične književnosti u Pazinu. Jedini hrvatski SF-časopis »Futura« (to jedini nipošto ne oslikava stanje scene: i Njemačka i Italija imaju samo po jedan SF-časopis) najprodavaniji je književni časopis u državi, a bogata je i fanzinska scena

U knjižarama se početkom godine pojavio novi znanstvenofantastični roman Predraga Raosa Vertikala, u izdanju zagrebačkih Izvora. Raos je od kasnih sedamdesetih do sredine devedesetih, kada se godišnje objavljivalo između jedne i četiri SF-knjige, bio bez ozbiljne konkurencije u žanru, no danas se svaka nova njegova knjiga mora izboriti za svoje mjesto u godišnjoj produkciji od dvadesetak ukoričenih izdanja hrvatskih autora znanstvene fantastike. Taj ritam bez posustajanja traje već četvrtu godinu. Prije nekoliko brojeva »Vijenca«, Predrag Jirsak je, prikazujući lani objavljenu Antologiju hrvatske znanstvenofantastične priče, koju je priredio Žarko Milenić, posve neopravdano proglasio žanr umirućim, i u svjetskim i u domaćim razmjerima. Upravo suprotno: od sredine devedesetih u Hrvatskoj se razvio bujan autorski pokret iz kojeg je do danas izraslo dvjestotinjak aktivnih pisaca. Kao zamašnjak poslužile su godišnje zbirke znanstvenofantastične proze uz najstariju hrvatsku SF-konvenciju, Sferakon (dosad ih je izišlo već jedanaest), te časopis »Futura«, koji je od devedesetih preuzeo ulogu legendarna, ali u prethodnom desetljeću ugaslog »Siriusa«. Otprije tri godine izlaze autorske zbirke SF-priča pisaca koji su se afirmirali uz »Futuru« i sferakonske zbirke, i dosad ih je u Biblioteci Sfera objavljeno već dvanaest (Darka Macana, Zorana Pongrašića, Zorana Vlahovića, Zorana Krušvara, Milene Benini, Dalibora Perkovića, Aleksandra Žiljka, Danila Brozovića, i drugih). Već pet godina kratke priče objavljuju se u zbirci koja prati pazinsku SF-konvenciju Istrakon, od lani književni natječaj provodi i osječka udruga Gaia, a nedavno je raspisan i natječaj za SF-blog-priču (vidjeti http://sferakon.blog.hr). Nakladnici specijalizirani za znanstvenu fantastiku, kao što su Izvori, Zagrebačka naklada, Algoritam, posljednjih godina objavljuju i po nekoliko SF-knjiga domaćih autora godišnje, a i kod nežanrovskih nakladnika SF biva zastupljen sve češće (Hena com, Nova knjiga Rast, Sysprint, Zoro, pa čak i Naklada MD, Naklada Ljevak te Durieux). Iako se u široj kulturnoj javnosti domaći SF uglavnom ignorira, posljednjih se godina u užim izborima za književne nagrade našlo i nekoliko SF-romana, primjerice Topli zrak Davora Slamniga, Ja i Kalisto Dejana Šoraka, Klonirana Jelene Čarija, Christkind Borisa Dežulovića te nedavno Devet Zrinke Horvat. Neprepoznati su nažalost ostali izvrsni noviji romani Sablja Ivana Gavrana (Hena-com) ili Sva krv čovječanstva Dalibora Perkovića (Zoro). Hrvatski SF-fandom, ali i autorska scena koja taj fandom sve obilatije hrani novim kulturnim dobrima, djeluje u desetak udruga od Osijeka do Splita, okuplja se na SF-konvencijama poput zagrebačkog Sferakona, pazinskog Istrakona, riječkoga Rikona, kutinskoga Kutikona, osječkog Essekona, a otprije četiri godine hrvatski SF ima i svoju isključivo književnu manifestaciju, Festival fantastične književnosti u Pazinu. Jedini hrvatski SF-časopis »Futura« (to jedini nipošto ne oslikava stanje scene: i Njemačka i Italija imaju samo po jedan SF-časopis) najprodavaniji je književni časopis u državi, a bogata je i fanzinska scena, u kojoj treba izdvojiti zagrebački »Parsek«, koji uređuje Boris Švel. Važnu ulogu u okupljanju hrvatske SF-scene ima internetski portal NOSF (http://nosf.net). U posljednjih godinu dana hrvatski autori objavljivali su u Njemačkoj i Danskoj, hrvatski SF predstavio se i na lanjskom Worldconu u Škotskoj, a otvaraju se i mnoga nova vrata. Nakon lanjske povijesne Milenićeve antologije, ove godine treba izaći antologija novoga hrvatskog SF-a, a rani izlazak novoga Raosova romana kao da navješćuje još plodniju godinu.

Davor Šišović