Meandar i novčanice

Meandar i novčanice

Autor Danijel Popović, dizajner, dimenzije 42,60 x 35,50 mm, naklada 200 000, datum izdanja 1. prosinca 2005.

Uz marku posvećenu Edi Murtiću (o kojoj je bilo više riječi u prošlom »Vijencu«) seriju Moderno hrvatsko slikarstvo 2005. čine još i marke posvećene Juliju Kniferu te Miroslavu Šuteju. Julije Knifer (Osijek, 1924 – Pariz, 2004) umjetnik je čija je umjetnost postala sinonimom za motiv meandra, koji je od 1959–1960. varirao na tisuće osebujnih, najčešće crno–bijelih, inačica. Knifer je studirao na zagrebačkoj Akademiji u klasi Đure Tiljka. Njegove serije autoportreta nastale između 1949. i 1952. bile su naznaka relativiziranja kategorija bitka, vremena te umjetničkog motiva, i logična pretfaza motivu meandra. Bio je suosnivač i član skupine Gorgona (1959), a njegovi su zapisi o vlastitu slikarstvu i razmišljanju o umjetnosti mnogo više od svjedočanstva jednog vremena. Kniferovo je slikarstvo 1961. u europskim okvirima trenutačno bilo prepoznato, dakle, ne samo u okviru zagrebačke izložbe Novih tendencija. Od 1973. pretežno slika u Tüblingenu, a većina je njegovih djela danas u njemačkim, švicarskim i francuskim privatnim umjetničkim zbirkama te nacionalnim muzejima i galerijama. Dva je puta izlagao na Venecijanskom bijenalu (1976. i 2001), a 2002. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Miroslav Šutej (Duga Resa, 1936 – Krapinske Toplice, 2005) cijeloga je života izmicao strogim stilskim određenjima, a uz njegov se opus redovito vežu kategorije mašte, kreativnosti, ludičnosti, humora, idejne neukrotivosti, jer je na rijetko specifičan način povezao nasljeđe geometrijske apstrakcije s optičkim efektima (op–art) i kinetičkom umjetnošću. Studirao je grafiku kod Marijana Detonija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, bio suradnikom Majstorske radionice Krste Hegedušića, a između 1964–1965. usavršavao se u Parizu. Šutej je i u ozbiljne, reprezentativne zadatke unosio zrno vedrine; 1993. dizajnirao je apoene za hrvatske novčanice kune, i autor je današnje verzije hrvatskoga grba. Priredio je oko dvije stotine samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, primio brojne domaće i inozemne nagrade, a djela mu se nalaze u zbirkama najvećih i najvažnijih svjetskih muzeja i galerija. Bio je redovni profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu te redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autorica je teksta objavljena u letku koji prati izdanje Iva Körbler. Marke su izdane u arčićima od šest maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC).

Priredila Sandra Cekol