Prlenderu treći mandat ravnatelja DLJI

Zagreb, 17. siječnja Ivica Prlender i sljedeće će dvije godine biti ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara, priopćeno je iz Ministarstva kulture. Ministar kulture Božo Biškupić potvrdio je Prlenderu treći mandat te najveće i najstarije hrvatske kulturne manifestacije, koja će se ove godine održati 57. put.

Macanu tematski broj »Kola«

Zagreb, 17. siječnja Hrvatskom povjesničaru i leksikografu Trpimiru Macanu uručen je u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže, u prigodi njegova odlaska u mirovinu, tematski broj »Kola«, časopisa Matice hrvatske, posvećena njemu u čast. U tematskom broju »Kola« objavljena je bibliografija Trpimira Macana, njegov tekst kako nastaje enciklopedija, te prosudbeni tekstovi Dragutina Pavličevića, Stjepana Ćosića, Lovorke Čoralić, Stjepana Matkovića i Jasne Ivančić. U bloku naslovljenu Memorabilije nalaze se tekstovi Antuna Vujića, Žarka Domljana, Nikole Batušića, Filipa Jurasa, Ive Banca, Mladena Klemenčića, Ivana Otta, Darka Macana i Vlahe Bogišića, glavnog urednika »Kola«.

Trpimir Macan (Dubrovnik, 1935) znanstveno istražuje povijest Dubrovnika i neretvanskog kraja. Njegovo je temeljno povijesno djelo Povijest hrvatskog naroda (1971) koje je bilo uništeno nakon sloma hrvatskoga proljeća, a ponovljeno i dopunjeno izdanje objavljeno je 1992. Macan je od 1990. glavni urednik Hrvatskoga biografskoga leksikona i zbornika Biobibliographica (od 2003).

Niki Pavloviću peti mandat u Komediji

Zagreb Gradski Odbor za kulturu prihvatio je prijedlog ponovnog imenovanja Nike Pavlovića na mjesto ravnatelja Gradskog kazališta Komedija. Pavlović je na čelu Komedije već sedamnaest uzastopnih godina, a ovo mu je peti ravnateljski mandat za redom. Kazalište Komedija u novom mandatu ravnatelja naći će se u potrazi za novim prostorom, jer je zgrada u kojoj se trenutno nalazi odlukom Gradskog poglavarstva vraćena Crkvi.

Dobrotvorni koncert hrvatskih i stranih glazbenika u Londonu

London, 20. siječnja U Crkvi St. George održan je dobrotvorni koncert Međunarodnog ansambla Aestas Musica, na kojemu su nastupili britanski, austrijski i hrvatski glazbenici. Prihod od koncerta namijenjen je stipendiranju mladih hrvatskih glazbenika koji žele pohađati međunarodne tečajeve barokne glazbe i plesa Aestas Musica. Oni se deset godina održavaju u Hrvatskoj, od čega već šest godina u Varaždinu. Nastupili su predavači i bivši polaznici međunarodnih tečajeva Aestas Musica, među ostalima, britanska violinistica Catherine Mackintosh, violončelistica Jennifer Ward–Clarke, dirigent Laurence Cummings, a iz Hrvatske mezzosopranistica Renata Pokupić, te izveli djela europskih i hrvatskih skladatelja — na programu su bili Bach, Händel, Lukačić, Purcell, Usper, Vivaldi.

Prvi registar kulturnih dobara

Zagreb, 20. siječnja U Ministarstvu kulture predstavljena je prva publikacija Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, u kojoj su objavljeni podaci o zaštićenoj nepokretnoj baštini varaždinske i međimurske županije. Ministar kulture Božo Biškupić, na čiju je inicijativu započet taj veliki i važan projekt, izrazio je zadovoljstvo izlaskom prve u nizu od dvadeset najavljenih publikacija, rekavši kako je registracija kulturnog dobra nužna i minimum standarda u zaštiti kulturne baštine. Napomenuo je kako je to dobar temelj koji podrazumijeva stalnu dopunu i izmjene koje će ponajviše biti uvjetovane daljim istraživanjem i revalorizacijom kulturne baštine. Prema ministrovim riječima Registar najširoj javnosti nudi temeljne informacije o povijesnim gradovima, selima, kulturnim krajolicima i parkovima, arheološkim nalazištima na kopnu i pod morem, memorijalnim spomenicima i područjima, pojedinačnim građevinama od skromnih tradicijskih kuća do dvoraca i katedrala. Pregled s naznakama glavnih osobitosti hrvatske graditeljske baštine uspio je pokazati svu vrsnoću i slojevitost toga dijela nepokretnih kulturnih dobara, rekao je Biškupić. Ministar je zahvalio djelatnicima Konzervatorskog odjela u Varaždinu koji su obavili istraživanja na kulturnoj baštini što u spomenute dvije županije obuhvaća 188 kulturnih dobara i četiri urbane cjeline. Registar će se prodavati uz »Narodne novine«, a prva publikacija tiskana je u tisuću primjeraka. Biškupić je najavio da će i hrvatski muzeji početi publicirati vlastitu građu dodavši kako će to biti od velike koristi gradovima i županijama te svim udrugama koje se skrbe o zaštiti kulturne baštine.

Uskoro bi trebale izići publikacije o primorsko–goranskoj i karlovačkoj županiji.

Splitski kino protiv filmskog kritičara

Split, 24. siječnja Jednom od malobrojnih splitskih filmskih kritičara, Jurici Pavičiću, uskraćena je novinarska propusnica za posjet kinoprojekcijama. Direktorica jedinoga splitskog kinoprikazivača Ekran Snježana Kuzmanić nije navedenom kritičaru pružila nikavo objašnjenje za taj dosad na području filmskog prikazivalaštva nezabilježeni postupak, koji je doduše svojedobno od strane Zlatka Viteza doživio njegov kazališni kolega Jasen Boko. Pretpostavlja se da je uskraćivanje propusnice posljedica kritičkog pisanja Jurice Pavičića u »Jutarnjem listu« o djelovanju navedenoga kinoprikazivača. Hrvatsko društvo filmskih kritičara osudilo je navedeni postupak ocijenivši ga očajničkim potezom direktorice koji može samo pogoršati narušenu sliku njezina poduzeća u javnosti.

Film Gorana Dukića na Sundanceu

Park City, 24. siječnja Prvi igrani film hrvatskoga filmskog redatelja Gorana Dukića Wristcutters: A Love Story (Samoubojica: ljubavna priča), prikazan je na filmskom festivalu Sundance što se održava u Park Cityju u Utahu, u okviru dramskoga programa u kinu Racquet Club. Film Wristcutters: A Love Story, kojem je Dukić i redatelj i pisac scenarija, zasnovan je na noveli Etgara Kereta, jednog od najpopularnijih mlađih izraelskih pisaca, a u glumačkoj su postavi Leslie Bibb, Patrick Fugit, Shae Whigham i Tom Waits. Snimatelj je filma Zagrepčanin Vanja Černjul. »Apsurdni istočnoeuropski humor i egzistencijalistički svjetonazor redatelj je presadio na prašnjavi američki Zapad, ostvarivši pravo malo čudo«, stoji u opisu filma na festivalskoj web–stranici. U filmu se još pojavljuju i Leslie Bibb, glumica poznata iz brojnih televizijskih serija, John Hawkes, Will Arnett, Abraham Benrubi, Mark Boone Junior i mnogi drugi. Dukić je dobitnik više od dvadeset nagrada u Europi i SAD za kratke filmove i scenarije, a u Hrvatskoj je najpoznatiji po filmu Mirta uči statistiku, koji je osvojio Oktavijana te je proglašen jednim od pet ponajboljih hrvatskih filmova.

Zlatko Vidačković u žiriju kritike Berlinalea

Zagreb, 24. siječnja Predsjednik Hrvatskoga društva filmskih kritičara i pomoćnik glavnoga urednika »Vijenca« Zlatko Vidačković izabran je za člana Žirija međunarodne kritike (FIPRESCI) ovogodišnjega 56. filmskog festivala u Berlinu. Ži-rijem među-narodne kritike predsjedavat će argentinski kritičar Diego Lerer. Međunarodna federacija filmskih kritičara FIPRESCI (Fédération Internationale de la Presse Cinématographique), osnovana 1930. u Bruxellesu, dodjeljuje prestižnu Nagradu međunarodne filmske kritike (poznatiju kao Nagrada FIPRESCI) na Berlinskom festivalu od 1957. godine, kada je festival priznalo Međunarodno društvo filmskih proizvođača (FIAPF) i dodijelilo mu A–kategoriju. Danas je to treći filmski festival po važnosti u svijetu, nakon festivala u Cannesu i Veneciji. Dosad je u Žiriju međunarodne kritike Berlinalea jednom sudjelovala hrvatska kritičarka Branka Sömen. Zlatko Vidačković bio je 2004. član Žirija međunarodne kritike Festivala u Cannesu, a prošle godine u San Franciscu.

Hrvatska domaćin

4. međuvladine konferencije Biološka raznolikost u Europi

Zagreb, 25. siječnja Republici Hrvatskoj pripala je čast biti domaćin 4. međuvladine konferencije Biološka raznolikost u Europi (Fourth Intergovernmental Biodiversity in Europe Conference). Konferencija će se održati od 22. do 24. veljače 2006, u Nacionalnom parku Plitvička jezera, u organizaciji Ministarstva kulture i Tajništva Sveeuropske strategije biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS), kao priprema europskih zemalja za 8. konferenciju stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP8/CBD) u Brazilu u ožujku ove godine. Konferenciji na Plitvičkim jezerima prisustvovat će čelni ljudi iz područja zaštite prirode, biološke raznolikosti, okoliša, šumarstva, poljoprivrede, gospodarstva.

HDFK traži otkup dvorane za repertoarno art–kino

Zagreb, 29. siječnja Hrvatsko društvo filmskih kritičara usvojilo je rezoluciju kojom od zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića traži da pokrene otkup jedne kinodvorane u središtu Zagreba u kojoj bi bilo repertoarno art–kino. Nedavnim vraćanjem Crkvi dvorane Kinoteke u Kordunskoj kojom je raspolagao Zagreb film Grad Zagreb ostao je bez važne kinodvorane u svom vlasništvu, a Zagrepčani bez jedinog pravog art–kina, kinodvorane koja je u posljednjih petnaest godina prikazivala neholivudski repertoar i kao takva bila prva koja je primljena u Eurimagesov lanac Europa Cinema. Eurimages je svake godine podupirao rad te dvorane s 12 do 21 tisuće eura godišnje, a kupio joj je i novi videoprojektor i ostalu najmoderniju opremu za projiciranje titlova, koja je zajedno s novim platnom ostala u vlasništvu Zagreb filma, tj. Grada Zagreba. HDFK smatra da uz Kino Tuškanac, u kojem danas Hrvatski filmski savez u suradnji s Hrvatskom kinotekom prikazuje odličan kinotečni program, Zagrebu treba i repertoarno art–kino, koje će na svom stalnom, redovitom repertoaru imati najbolje europske i druge neholivudske filmove. »To art–kino moglo bi iskoristiti opremu i djelatnike bivše Kinoteke u Kordunskoj, a i obnoviti suradnju s lancem Europa Cinema te iskoristiti novac koji to članstvo omogućuje. Hrvatska kao članica Eurimagesa plaća članarinu i ima prava aplicirati na korištenje sredstava, a o njoj samoj najviše ovisi koliko će tih prava i iskoristiti. Osim toga, ako želimo da se naši filmovi distribuiraju u Europi, moramo i mi pokazati otvorenost prema europskim filmovima i ne držati ih samo u rezervatima filmskih festivala i revija, nego ih učestalije prikazivati u redovitom repertoaru. Multipleksi najčešće posežu za razvikanim i komercijalnijim naslovima iz europske i neholivudske kinematografije uopće (kad za njom posegnu), pa smatramo da je upravo jedno repertoarno art–kino s pomno biranim repertoarom najbolji način na koji Zagreb može održavati kulturnu komunikaciju s Europom i svijetom na području filmske umjetnosti«, smatra HDFK.