Nepočešljani Bruce Lee

»Mogućnosti«, časopis za književnost, umjetnost i kulturne probleme, gl. ur. Josip Belamarić, br. 10–12, Književni krug Split, Split, 2005.

U mnoštvu tekstova koji se mogu svrstati pod oznaku književnosti, umjetnosti i kulturnih problema, splitske su »Mogućnosti« u svojim sada već uobičajenim trobrojima uvijek znale ponuditi nekoliko naslova vrijednih široke čitateljske pozornosti. Ni posljednji prošlogodišnji broj u tome nije iznimka. Jedan od svakako zanimljivijih tekstova čitatelju se nudi već na početku. Naime, prvih tridesetak stranica broja zauzima scenarij Ognjena Sviličića za igrani film Bruce Lee. Doduše, u filmskoj verziji domaćem je gledateljstvu taj uradak poznatiji pod naslovom Oprosti za kung fu, a zanimljivo je utvrditi i kakve su se još promjene dogodile na putu od pisanoga scenarijskog podloška do prave stvari odigrane na filmskom platnu. I sljedeći veći tekst — Nepočešljane misli, mogao bi se svrstati u zanimljiviju ponudu broja. Nakon kratka i informativna uvoda Lidije Kośke, domaćem se čitatelju predstavlja nekoliko stotina aforizama poznatog poljskog satiričara Stanisława Jerzyja Leca. Iako je od prvog objavljivanja nekih od njih u međuvremenu prošlo i po pola stoljeća, Lecove igre riječima i danas zvuče jednako oštro. Velika zasluga za to leži i u prevoditeljskom trudu Nine Žodana.

Preostalu polovicu broja ispunjavaju mahom kraći tekstovi kojima se tek povremeno kao neka zajednička značajka može izdvojiti regionalno usmjerenje. To se ponajprije odnosi na teže čitljive dijalektalne stihove s pripadnim rječnikom izraza Duška Geića i ipak nešto lakšu poeziju Jagode Marović–Sinti te na prozni tekst Joška Kovačića Sladomila u kojem Kovačić prepričava izmišljenu legendu o sestri Intakti, redovnici Reda neprestane patnje, iz Gradića na moru. S druge strane, možda ipak najzanimljiviji naslov iz druge polovice časopisa donosi malo manje morsku temu — Tina Ujevića. U povodu pedesetogodišnjice pjesnikove smrti, Renato Vučetić Splićo napisao je Sjećanje jednog suvremenika opisavši neke od manje poznatih i nešto intimnijih malih zgoda iz njegova života. No, i tu more, odnosno konkretnije Split, ima bitno mjesto. Naime, Vučetić se osobito detaljno osvrće na Ujevićev boravak u Splitu između 1937. i 1940, gdje ga je autor i osobno upoznao. Mali neknjiževni dio »Mogućnosti« u ovom je broju uglavnom usmjeren na arheologiju. Tu je tako zanimljiv pokušaj Ivana Petričevića da se prati odgonetanje antičkih stihova uklesanih na morsku stijenu u Živogošću te osvrt Alena Miletića na antički reljef Herkula Viktora iz trogirskog Malog polja popraćen fotografijama. Broj zaključuje uobičajena rubrika Prikaza, recenzija i osvrta, a s obzirom da je riječ o posljednjem broju iz 2005. tu je i cjelokupni sadržaj LII godišta »Mogućnosti«. Bez prevelike pretencioznosti, »Mogućnosti« i dalje u svakom broju čitateljima uspijevaju ponuditi nekoliko literarno kvalitetnih, kao i znanstveno–informativnih tekstova, koji će zaintrigirati svakoga, čak i posve rekreativno zainteresirana za kulturnu problematiku.

Jelena Gluhak