MOZGALICA KOJA JE OSVOJILA SVIJET

MOZGALICA KOJA JE OSVOJILA SVIJET

Domaći sir, vrhnje i konobe, upozoravaju nas mediji, mogli bi stradati pred naletom neumoljive globalizacije. Ali jeste li znali da bi se slična stvar mogla dogoditi i dobrim starim križaljkama? Ako je suditi po globalnom uspjehu nove enigmatske mozgalice — popularnom sudokuu — to je već na djelu. Posvuda diljem svijeta, od dalekog Japana do brdovitog Balkana, odnedavna se u svim većim svjetskim dnevnim tiskovinama, uz nezaobilazne križaljke, pojavila i nova logička mozgalica zvana sudoku. U spomenutom Japanu, istraživanje tržišta je pokazalo, sudoku svakodnevno rješava milijun Japanaca, a u nekim zapadnim zemljama poput Velike Britanije zavladala je prava sudokumanija.

Sudoku kao globalni fenomen

U brojnim zemljama svijeta izdaju se knjige sa zbirkama laganih, umjereno teških ili superteških sudokua uključujući i Hrvatsku u kojoj je ljetos jedan naš veliki dnevni list izbacio na kioske posebno izdanje sa sudokuima u kojem je čitatelje mamio i brojnim vrijednim nagradama — laptopima poznatih proizvođača i atraktivnim mobitelima. E sad, nismo samo mi odlučili postaviti sudoku i globalizaciju u zajednički referencijalni okvir. To je učinio i glasoviti politički tjednik »The Economist«, koji je u jednom broju zabilježio fenomen i ovako ga opisao: »Sudoku je mozgalica idealna za ovo doba: baš poput današnjeg globalizma i on jednostavno prelazi granice jer ne traži prevođenje poput križaljki ili razumijevanje nekoga svjetskog jezika.« To nezaustavljivo prelaženje granica doživjelo je i konačnu kulturnu pobjedu potkraj prošle godine, kada je u glasovitom oksfordskom Rječniku engleskog jezika riječ sudoku proglašena pojmom 2005. godine!

Sudoku je, ako to još niste znali, naoko jednostavna logička slagalica u kojoj u četverokut veličine 9x9 redaka i stupaca (vidi sliku) morate upisati brojeve od 1 do 9, ali tako da se ni u jednom retku, stupcu ili 3x3 kvadratiću nijedan broj ne ponovi dvaput! I to je jedino pravilo u igri koje morate slijediti. Baš ta posvemašnja jednostavnost i odsutnost zamršenih pravila ono je što je sudoku pretvorilo u najpopularniju globalnu enigmatsku zanimaciju. Najbolji sudokui, tvrde stručnjaci, baš su oni koje počnete rješavati kao najlakšu stvar na svijetu da biste se, kako vaše odgonetavanje napreduje, zatekli u nerješivoj situaciji u kojoj se mukom mučite i premišljate: ide li na ovo mjesto jedinica ili trojka, a zašto ne i petica ili šestica?

Božanska kombinatorika

Kao i mnogi drugi popularni trendovi posljednjih godina (od tamagočija do pokemona i gameboya), tako i sudoku dolazi iz Japana, gdje se još od sredine osamdesetih prošloga stoljeća objavljuje u japanskim novinama ili posebnim enigmatskim izdanjima. Izdavačka kuća Nikoli najzaslužnija je za uspjeh sudokua u Japanu, ali i za njegov izvoz u Ameriku i Veliku Britaniju, u kojima je mozgalica doživjela sveopći uspjeh. Toliki da danas u Britaniji postoje i redovita natjecanja igrača sudokua te popularni televizijski show BBC–a posvećen igri pod naslovom Sudo–Q. Neki kulturni komentatori upozoravaju da igra ipak nije japanski izum, nego korijene vuče od tzv. magičnih četverokuta iz 18. stoljeća, koje je slagao proslavljeni švicarski matematičar Leonhard Euler. On je izumio četverokut veličine 9x9 redaka i stupaca u koji se po horizontali i vertikali moglo upisati brojeve od jedan do devet, a da se ni jednom u pojedinoj liniji ne bi ponovio isti broj. Zanimljivo je da je Euler bio vrlo pobožan i da je dobar dio života tražio savršen, magični poredak brojeva, koji bi posvjedočio opstojnost Boga. Tako je jednom u napadu božanskog nadahnuća ustvrdio da je iznašao i matematičku formulu kojom je dokazao njegovo postojanje. Kako bilo, Eulerov matematički gnosticizam možemo dovesti u vezu s današnjim naširoko rasprostranjenim gnosticizmom računalnih geekova po kojem se u logičkim mozgalicama računalnih igara ili tajnim kodovima softvera krije i rješenje za misterij Boga, njegova matematička objava ili čak intervencija. Sudoku bi u ovom kontekstu značio samo demokratski oblik popularnoga gikovskog gnosticizma. Jer sudoku sa svojom jednostavnošću, općom razumljivošću i nezahtjevnim pravilima (bez potrebe da imate neka opća znanja ili doktorat iz matematike) zapravo i jest veoma demokratičan i od svakoga rješavača čini istinskoga logičara. Sve što se od vas traži jest da pokažete sposobnost kombinatorike.

Svaki čovjek — logičar

Možda je ta demokratičnost i razlog globalne popularnosti sudokua. A možda ima nešto i u kompulzivnom mehanizmu igranja sudokua. Naime, ukoliko tijekom igre počinite neku manju grešku, ona najčešće ostane nezapažena dulje vrijeme tako da, kad je konačno i uočite, jer primjerice dobijete dva ista broja u nekom retku, shvatite da morate ići više koraka unatrag kako biste sanirali štetu. No, tajna zavodljivosti igre baš je u tome: sili vas da se korigirate i da provjerite i one kombinacije koje u prvi tren niste mogli uočiti. Nešto što je počelo tako jednostavno završi najednom složenije nego što ste uopće i mogli pomisliti. I baš kao i u slučaju popularnih fraktala — i najjednostavnija iteracija osnovnoga uzorka može proizvesti beskonačno mnogo različitih šablona. Tako i naočigled jednostavno pravilo jedan broj samo jednom otvara cijeli univerzum eulerovske božanske raznolikosti — matematičari tvrde da postoji točno 6,670,903,752,021,072,936,960 različitih mogućih sudokua! Kako biste i vi osjetili magiju rješavanja sudokua, prilažemo vam i jednu srednje tešku mozgalicu koja će vas, nadamo se, razonoditi i potaknuti u vama razvitak kombinatornih sposobnosti. Uživajte u njezinoj zaraznoj logici.

Predrag Madžarević