Vijenac 311

Arhitektura

ARHITEKTONSKI GLOBUS

Dogradnja Akademije u Münchenu

Dogradnja Akademije u Münchenu

slika


Nakon dvogodišnje izgradnje, u Münchenu je završena dogradnja Akademije likovnih umjetnosti prema zamisli bečkog ureda Coop Himmelb(l)au (arhitekti Wolf D. Prix i Helmut Swiczinsky). S obzirom da izvorna natječajna ideja datira još iz 1992, arhitektonski je izričaj zdanja, koje je nekadašnji rektor opisao kao kasnu berbu dekonstruktivizma, prema ocjeni kritičara pomalo staromodan, posebno kada se usporedi sa drugim minhenskim ostvarenjem istih autora, višefunkcionalnim kompleksom Svijet BMW–a, čije se otvaranje planira sredinom godine. Novo dekonstruktivističko zdanje Akademije, vrijedno 15,2 milijuna eura, ima tlocrtnu konfiguraciju u obliku slova U sa središnjim ostakljenim dvorištem, namijenjenim izložbama, otvorenim prema parku sa sjeverne te gradskom kontekstu s južne strane. Osim ureda i kafeterije, najviše prostora zauzimaju novi skulptorski (u prizemlju, otvoreni vrtu skulptura) i slikarski atelijeri (na prvom katu, povezani s terasama).


Planiranje nemogućeg


slika


U Nizozemskom arhitektonskom institutu (NAi) u Rotterdamu 28. siječnja otvorena je izložba Planiranje nemogućeg: svijet Hendrika Wijdevelda (1885 — 1987), posvećena arhitektu s »najplodnijom imaginacijom u povijesti nizozemske arhitekture«. Wijdeveld, kojega su smatrali vizionarom kalibra Franka Lloyda Wrighta i Le Corbusiera, svijet je doživljavao kao totalni teatar — pozornicu na kojoj može materijalizirati svoje snove, suprotstavljajući vlastite vizualno izazovne ideje nemaštovitim znanstvenim urbanim shemama modernizma. U opusu njegovih koncepata nalaze se i smione zamisli poput šahta, duboka dvadeset kilometara za istraživanje središta Zemlje, precizno razrađen plan za ponovno pošumljavanje Nizozemske te prijedlog novoga susjedstva uokolo Narodnog kazališta u Vondelparku. Izložba ostaje otvorena do 21. svibnja.


Planiranje europskih gradova


slika


U organizaciji arhitektonskog magazina »The Architectural Review« u Londonu se 21. veljače održava tradicionalna, godišnja, jednodnevna konferencija, peta po redu, ovaj put posvećena temi Master–planiranje i europski grad. Urbano master planiranje ne samo da određuje tipologiju zgrada u kojima radimo i živimo, nego diktira načine ljudske interakcije s izgrađenim okolišem i među-sobno, te presudno odre-đuje razvoj i regeneraciju naših gradova. Polazeći od suvremenih pristupa urbanizmu, zaštiti okoliša, prometu, socijalnim pitanjima i baštini te njihovih utjecaja na urbano planiranje, konferencija će istražiti u kolikoj mjeri europsko planiranje uspješno odgovara izazovima urbanizacije i da li uspjeva u kreiranju održivog urbanog okoliša. Uz pregled povijesnih primjera i suvremenih trendova svoja će viđenja strategija za budući razvoj europskih gradova na konkretnim primjerima predstaviti vodeća arhitektonska imena: Richard Reid, Stefan Behnisch, Meinhard von Gerkan, Demetri Porphyrios, Jason Prior, Jan Gehl, Sjoerd Soeters, Christoph Ingehoven i Leon Krier. Informacije i prijave na: www.euromasterplanning.co.uk.


Urbana staklena kuća


slika


Nakon više od pola stoljeća od izgradnje znamenite Staklene kuće Philipa Johnsona, u New Yorku je sredinom prošle godine, šest mjeseci nakon njegove smrti, započela iz-gradnja Urbane staklene kuće, arhi-tektova posljednjeg projekta, kojim se veliki majstor nakon pola stoljeća eksperimentiranja formom vratio mo-dernističkim principima s početka ka-rijere, istoj onoj čistoći i jednostavnosti što je proslavila njegovu prvu staklenu kuću u New Canaanu. Novo stakleno zdanje, visine dvanaest katova, sadržavat će četrdeset apartmana veličine od 130 do 400 četvornih metara s ekstremno fleksibilnim tlocrtima i vizurama na rijeku Hudson te unutrašnjim uređenjem (autori Selldorf arhitekti) na tragu Johnsonovih načela prostorne fluidnosti i uporabe rafiniranog materijala — stakla, drveta, rukom dekorirane keramike, prirodnoga kamena i svijetlih tonova. Završetak izgradnje predviđen je potkraj ljeta ove godine, za stogodišnjicu Johnsonova rođenja.


Vinko Penezić


Vijenac 311

311 - 2. veljače 2006. | Arhiva

Klikni za povratak