Nova zgrada šibenske knjižnice Juraj Šižgorić

Šibenik, 22. prosinca U Šibeniku je otvoren novi prostor Gradske knjižnice Jurja Šižgorića u bivšem Domu JNA na središnjem šibenskom gradskom trgu Poljani, u obnovu kojeg je u protekle tri godine uloženo oko 26 milijuna kuna i koja raspolaže sa 120.000 knjiga. Knjižnicu je otvorio ministar kulture Božo Biškupić čije je ministarstvo financiralo obnovu sa 8,5 milijuna, a ostatak gradska vlast i darovatelji. Zgradu nove knjižnice s oko 2700 četvornih metara knjižničnog prostora izvorno je projektirao poznati hrvatski arhitekt Ivo Vitić, a preuređenje su osmislili šibenski arhitekt Tomislav Krajina i projektni biro »Sinopsis«. Predajući novu šibensku knjižnicu na uporabu građanima, Biškupić je naglasio da je ta ustanova nakon osam desetljeća djelovanja »znala oblikovati svoj odnos prema potrebama 21. stoljeća«, te da je danas najsuvremenija narodna knjižnica u Hrvatskoj. »Ovim blistavim prostorom Šibenik je, kao grad kulture, svjetski poznate katedrale, Međunarodnoga dječjeg festivala i bogata književnog i pjesničkog stvaralaštva, bacio rukavicu drugim hrvatskim gradovima, ponajprije Splitu i Rijeci, koji bi također uskoro trebali dobiti nove suvremeno opremljene gradske knjižnice. Danas, kad su znanje i prava informacija glavni pokretači razvoja i demokracije, prepoznata je presudna uloga knjižnica, posebno u uključivanju Hrvatske u svjetski informacijski sustav. Knjiga ima i posebno mjesto u programu rada Ministarstva kulture, pa s ponosom ističem da su mnogi objekti prerasli ili prerastaju u suvremene knjižnice, u Puli, Rijeci, Splitu, Virovitici, Karlovcu«, kazao je Biškupić. Dodao je da je knjižnica Jurja Šižgorića, u fundusu koje je oko 120.000 knjiga, po izdavačkoj djelatnosti u vrhu hrvatskih nakladnika. Ravnatelj Gradske knjižnice Milivoj Zenić napomenuo je da je na istom mjestu još 1866. bila izgrađena šibenska Narodna knjižnica koja je, kako je kazao, odigrala važnu ulogu u hrvatskom narodnom preporodu.«Gradska knjižnica se na ovaj način vraća u središte grada kao snažno knjižničarsko i multimedijalno središte, za koje vjerujem da će obilježiti budući kulturni, znanstveni, obrazovni i svekoliki javni život Šibenika i okolice«, kazao je Zenić. Novi prostor knjižnice blagoslovio je šibenski biskup Ante Ivas, istaknuvši da je u gradu Jurja Šižgorića, Fausta Vrančića i brojnih drugih književnika i znanstvenika »gradska knjižnica jedan od uzvišenih znakova kulturnog identiteta«.

Potpisan program hrvatsko–iranske kulturne suradnje

Zagreb, 3. siječnja Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i islamskog usmjeravanja Islamske Republike Irana potpisali su trogodišnji Program kulturne razmjene dviju zemalja. Program je u ime Irana potpisao generalni direktor kulturnih centara pri Ministarstvu vanjskih poslova Vahid Ahmadi, a u ime Hrvatske ministar kulture Božo Biškupić. Vahid Ahmadi podsjetio je na važnost kulturne suradnje, koja je temelj gospodarskih i političkih odnosa dviju država. Stoga se zauzeo za još jaču kulturnu suradnju, koja se, prema njegovoj ocjeni, posljednjih godina povećala. Pozdravivši dobru kulturnu suradnju dviju zemalja, ministar Biškupić rekao je kako će se na temelju Programa u iduće tri godine (2006, 2007. i 2008) ta suradnja proširiti na područja likovnosti, kazališta, arhivskih djelatnosti i zaštitu kulturnih spomenika, u čemu postoje dobra obostrana iskustva. Hrvatski ministar posebno se zauzeo za kulturnu suradnju mladih, sveučilišnu razmjenu, uzajamne posjete glazbenika. Podsjetio je kako je vrhunac suradnje dviju zemalja bila reprezentativna izložba 7000 godina perzijske umjetnosti, koja je otvorena u Muzeju Mimara u Zagrebu 2004, a izložena su djela iz fundusa Teheranskoga nacionalnog muzeja.

DHK raspisao natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige

Zagreb, 4. siječnja Društvo hrvatskih književnika (DHK) raspisalo je natječaj za godišnje nagrade Dana hrvatske knjige, koje će biti dodijeljene 22. travnja u Splitu na Dan hrvatske knjige. Dodijelit će se tri vrste nagrada u novcu i poveljama. Nagrada Judita dodjeljuje se za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini 2005. Davidias je nagrada za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini 2005, a nagrada Slavić dodjeljuje se za najbolji autorski prvenac objavljen 2005. DHK će u obzir uzeti knjige koje autori ili nakladnici u pet primjeraka dostave do 30. siječnja na adresu Društva. Nagrade Dana hrvatske knjige uobičajeno se dodjeljuju u Splitu na Dan hrvatske knjige 22. travnja, u spomen na taj nadnevak 1501, kad je Marulić u Splitu završio i potpisao svoje slavno djelo Juditu, i kad je u Zagrebu 1900. osnovano Društvo hrvatskih književnika.

Participacijski program UNESCO–a za 2006–2007.

Zagreb, 4. siječnja U svrhu unapređenja suradnje Republike Hrvatske s UNESCO–om, Ministarstvo kulture i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO objavili su Poziv za prijavu projekata iz područja obrazovanja, znanosti, kulture i komunikacija u sklopu UNESCO–ova Participacijskog programa za 2006–2007. godinu. Poziv je objavljen na temelju Rezolucije 33 C/60 usvojene na 33. sjednici Opće skupštine UNESCO–a (Organizacije ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu). Formulari za prijavu projekta na hrvatskom i na engleskom jeziku nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva kulture. Oba formulara treba dostaviti u digitalnom i papirnatom obliku zaključno do 3. veljače 2006.

Biškupić o samostalnim umjetnicima

Zagreb, 9. siječnja Ministar kulture Božo Biškupić održao je radni sastanak s predsjednicima i članovima stručnih povjerenstava za prava samostalnih umjetnika i predstavnicima Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. »Ministarstvo kulture neće ocjenjivati ničiji umjetnički status niti se baviti financijskim podacima koji su prikazani na pojedinim poreznim karticama, no predlažem da stručna povjerenstva koja su podnijela prijedloge za plaćanje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje pojedinim umjetnicima iz državnog proračuna, još jednom pregledaju prijedloge, utvrde jesu li zadovoljeni svi kriteriji propisani Pravilnikom te da revidirane prijedloge vrate na potpis«, rekao je na sastanku ministar Biškupić. Dogovoreno je da se sastave prijedlozi izmjena i dopuna Pravilnika, pri čemu će se voditi računa o njegovu usklađivanju s europskim normama, odnosno pokušati iskoristiti pozitivni prijedlozi zemalja Europske Unije koje imaju riješen način potpore samostalnim umjetnicima.

Više od sto tisuća čitatelja besplatnih e–knjiga

Zagreb, 7. siječnja Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) u 2005. objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige deset novih naslova. Trenutno je dostupna 31 knjiga, a njih je tijekom prošle godine čitalo više od sto tisuća posjetitelja mrežnih stranica projekta. Projekt Besplatne elektroničke knjige (www.elektronickeknjige.com) Društva za promicanje književnosti na novim medijima jedini je besplatni projekt koji sustavno i kontinuirano objavljuje birane naslove suvremenih hrvatskih autora. Knjige su dostupne svim zainteresiranim korisnicima interneta bez naknade, a njihova dostupnost nije ograničena na samo hrvatsko knjižno tržište, nego su djela hrvatskih autora dostupna na globalnoj razini. U 2006. DPKM planira objaviti dvadeset novih besplatnih elektroničkih knjiga, a među njima i knjige Sonje Manojlović, Drage Glamuzine, Romana Simića, Nenada Rizvanovića, Kornelije Mlinarević, Krešimira Bagića, Marija Brkljačića, Damira Radića i Slađana Lipovca.

Obljetnica Katarine Zrinski

Zagreb, 11. siječnja U Društvu hrvatskih književnika obilježeno je rođenje najstarije hrvatske književnice, banice i mučenice Ane Katarine Frankopan–Zrinski, a tom je prigodom predstavljen i književni triptih Zriniana, sastavljen od molitvenika Katarine Zrinski Putni tovaruš, njegove transkripcije na suvremeno hrvatsko pismo te studije Zvonimira Bartolića o našoj prvoj književnici i njezinu djelu, naslovljene Majka Katarina. O obljetnici i predstavljenu triptihu uz autora i priređivača Bartolića govorili su akademik Josip Bratulić, Joža Skok i Stjepko Težak, a dramska umjetnica Suzana Nikolić pročitala je neke od tekstova Katarine Zrinski, kao i pismo što joj ga je suprug Petar Zrinski uputio pred svoje pogubljenje. Triptih Zriniana zajednički su objavili Matica hrvatska, Nacionalna i sveučilišna knjižnica te nakladnička kuća Zrinski.

Zlatni globus Angu Leeju

Los Angeles, 17. siječnja Film Anga Leeja Brokeback Mountain pobjednik je ovogodišnje dodjele Zlatnih globusa sa četiri osvojene nagrade: za najbolju dramu, najboljeg redatelja, najbolji scenarij (Larry McMurtry i Diana Ossana prema knjizi Edne Anne Proulx) i najbolji song. Taj film o dugogodišnjoj tajnoj vezi dvojice muškaraca smješten u drugu polovicu dvadesetog stoljeća (koji je često potpuno pogrešno proglašavan vesternom, premda je riječ o meditativnoj ljubavnoj drami koja nema nijednu od ključnih filmoloških odrednica kultnoga pustolovnog žanra) impresivnu seriju filmskih nagrada započeo je osvajanjem Zlatnog lava na festivalu u Veneciji. Heathu Ledgeru je izmakla nagrada za najboljeg glumca u drami za Brokeback Mountain, koja je pripala Philipu Seymouru Hoffmanu za ulogu Trumana Capotea u filmu Capote, dok je nagrada najboljoj glumici u drami pripala Felicity Huffman za ulogu transseksualca u filmu Transamerica. Film Transamerica o muškarcu koji tijekom priprema za završnu operaciju promjene spola otkrije da ima sina, u Hrvatskoj je premijerno prikazan u pulskoj Areni, a ocjenjivački sud međunarodne kritike na čelu s »Guardianovim« kritičarom Ronaldom Berganom dodijelio je posebno priznanje za najbolju žensku ulogu upravo Felicity Huffman. U kategoriji mjuzikla ili komedije pobijedio je biografski film o Johnnyju Cashu Walk the Line, koji je nagrađen za najbolji film, dok su Joaquin Phoenix i Reese Witherspoon dobili nagrade za najbolja glumačka ostvarenja u tom žanru. George Clooney, koji je bio nominiran za najbolju režiju za svoj film Laku noć. I sretno! dobio je nagradu za najbolju sporednu ulogu u filmu Syriana, dok je Rachel Weisz dobila nagradu za sporednu žensku ulogu u filmu Brižni vrtlar. Ranije objavljenu nagradu za životno djelo Cecil B. DeMille primio je britanski glumački veteran Anthony Hopkins. Zlatni globusi smatraju se najboljim pokazateljem snage kandidata za Oscara, no treba podsjetiti i na to da Akademija usprkos nekoliko nagrada glumcima u lezbijskim ili gay ulogama nije nikad dodijelila glavnu nagradu filmu gay tematike. Nominacije za Oscara bit će objavljene 31. siječnja, a nagrade dodijeljene 5. ožujka. Za razliku od Oscara, za koje glasa gotovo šest tisuća filmskih profesionalaca, za Zlatne globuse glasaju svega 94 člana elitnoga cehovskog Udruženja stranih novinara u Hollywoodu. Udruga osnovana davne 1943. financira se od prava na televizijske prijenose dodjela Zlatnih globusa, od kojih zarađuje toliko da je u posljednjih deset godina za dobrotvorne svrhe donirala pet i pol milijuna dolara.