Kaleidoskop ljudskog vijeka

Kaleidoskop ljudskog vijeka

Iz večeri u večer publika iz The Queen’s Theatre odlazi zadivljena snagom djela, strašću izvedbe i pobjedom ljudskoga duha u apoteozi nade u bolji život svih potlačenih i obespravljenih što je izražava mjuzikl Jadnici

Mjuzikl Jadnici (Les Misérables) tekstopisca Alaina Boubilla i skladatelja Claudea–Michela Schönberga navršava dvadesetu godinu izvođenja na londonskom West Endu. Postao je jednom od najdugovječnijih predstava u povijesti glazbenoga kazališta. Postavljen je u 221 gradu u 38 zemalja. Izvedbe na 21 jeziku vidjelo je više od 52 milijuna gledatelja. Deseta obljetnica bila je proslavljena polukoncertnom izvedbom u Royal Albert Hallu s više od dvjesto izvođača pred četiri i pol tisuće gledatelja. U povodu dvadesete obljetnice premijere londonski kritičari proglasili su ga najpopularnijim i najizvođenijim svjetskim mjuziklom, snažnijim nego ikad, i pravim primjerom mjuzikla za 21. stoljeće.

Tisuće izvedbi

Od travnja prošle godine Jadnici se izvode u The Queen’s Theatre. Premijera u listopadu 1985. održana je u kazalištu Barbican. U prosincu iste godine prebačeni su u jedno od najljepših londonskih kazališta, Palace, gdje su sa 7602 izvedbe postali najviše izvođena predstava u tome kazalištu. Od prosinca 1987. do danas izvode se na Broadwayu. Mjuzikl Jadnici ima i svoju francusku pretpovijest. Praizveden je 1980. u pariškoj Palači sportova. Tu prvobitnu verziju u hrvatskom prijevodu francuskog izvornika postavilo je 1982. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog zagrebačko kazalište Komedija. Kada se za djelo zainteresirao poznati producent Cameron Mackintosh, nije poželio tek njegov prijevod na engleski jezik, nego temeljitu preradu. Redatelji Trevor Nunn i John Caird prilagodili su i promijenili neke prizore. Prelijepe engleske stihove napisao je Herbert Kretzmer, dodatni materijal James Fenton, i tako je od uglazbljenoga romana Victora Hugoa nastao anglosaksonski mjuzikl par excellence. Engleska autorska ekipa izvrsno je osjetila kvalitete djela i omogućila mu da postane svjetskim hitom. Scenska postava redateljâ Nunna i Cairda spretno slijedi specifičnu dramaturšku i glazbenu strukturu toga mjuzikla. Kaleidoskop događaja i brzih scenskih prizora koji se pretapaju jedan u drugi obuhvaća cijeli ljudski vijek i neke od dramatičnih događaja francuske povijesti prve polovice 19. stoljeća. Središnji je lik čovjek velike dobrote i fizičke snage Jean Valjean. On se s dna života i robije, kamo je dospio kada je gladan ukrao kruha, uzdiže do blagostanja, ali prikrivajući pravi identitet i zato uvijek na rubu zakona. Revolucionarni događaji oko pobune protiv kralja Louisa–Philipa 1832. određuju sudbine skupine studenata, Jeanove pokćerke Cosette, njezina mladića Mariusa, mlade Eponine i ostalih likova.

Izvanredni john owen–jones

Glazba mjuzikla temelji se na nekoliko krasnih i dojmljivih melodija koje se kao svojevrsni provodni motivi ponavljaju u različitim dramaturškim situacijama. Ansambl od tridesetak glumaca–pjevača i neveliki orkestar vodi dirigent Björn Dobbelaere. Svježina i nadahnutost izvedbe i svake pojedinačne interpretacije ničim ne daju naslutiti zamor zbog dugovječnosti produkcije. Svi su likovi odnosno njihovi tumači točno postavljeni i definirani u svakom detalju: od glumačkih i mizanscenskih pomaka do izgleda, maske, kostima, čak i boje glasa. Iako se pjevači svakih nekoliko godina mijenjaju, u produkciji se to ne zapaža. Dvadeseta obljetnica Jadnika ne može imati boljega tumača od izvanrednog Johna Owena–Jonesa u ulozi Jeana Valjeana. On je poznat kao najdugovječniji londonski tumač Fantoma u operi sa više od tisuću i četiristo predstava i kao najmlađi Jean. Impresivna je njegova transformacija od snažna mlada čovjeka ogorčena društvenim nepravdama do rezignacije zbog toga što se ništa ne mijenja. Iskazao je mnogo topline u odnosu prema Cosette, njezinoj nesretnoj majci Fantine, Mariusu. Tešku vokalnu dionicu donosi s lakoćom, briljirajući glasom dalekosežnih mogućnosti. Još jednu impresivnu kreaciju ostvaruje Cornell John u ulozi policijskog inspektora Javerta, koji je opsesivno posvetio život tragajući za Jeanom, ali će ga slomiti njegova plemenitost. Ništa manje nije dojmljiva kreacija tragičnoga lika Fantine u alternaciji Kerry Ellis i, napose, Mary Doherty, kao i Eponine Shonagh Daly, koja je delikatno naznačila njezinu čežnju i žrtvu za Mariusa. Tu su i, u pomalo tenorsko–sopranskoj šabloni, ali srčani i pristali, Hayden Tee kao Marius, te Julia Möller i Amy Ellen Richardson u alternaciji uloge Cosette. U odličnu ansamblu posebno se izdvajaju još Barry James i Claire Moore u ulogama Thenardiera i gospođe Thenardier, te epizode Biskupa u tumačenju Stephena Johna Davisa i Enjolrasa u tumačenju Shauna Escofferyja. Iz večeri u večer publika iz The Queen’s Theatre odlazi zadivljena snagom djela, strašću izvedbe i pobjedom ljudskoga duha u apoteozi nade u bolji život svih potlačenih i obespravljenih što je izražava mjuzikl Jadnici.

Davor Schopf