Dobitna kombinacija

»Književna smotra«, gl. ur. Dalibor Blažina, časopis za svjetsku književnost, br. 136–137, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2005.

»Književna smotra« jedan je od rijetkih stručnih časopisa s ovih prostora posvećenih više stranoj nego domaćoj književnosti. Uz to, karakterizira ga iznimna dosljednost — kako u izlaženju, tako i u grafičkom i uredničkom smislu. I dok se grafičkom izgledu možda može prigovoriti stanovita konzervativnost, urednički koncept časopisa uvijek je bio na visokoj razini, pa čak i onda kada to možda i nije išlo na ruku njegovoj popularnosti. Doduše, aktualni i stručni interesi znali su se povremeno uspješno poklopiti, no nikada nije bilo dvojbe koji su »Smotrini« prioriteti. Nakon što je uredništvo, dakle, pronašlo dobitnu koncepciju, teško je bilo u skorije vrijeme očekivati neke drastičnije promjene u ustroju »Književne smotre«. No, na tragu iskazane međunarodne književnoznanstvene ambicije, dosadašnja urednička postava u ovom se broju odlučila na ozbiljan korak — na popisu članova uredništva tako su se našla neka nova imena. Uzevši u obzir prethodno istaknutu orijentaciju prema stranim književnostima, logično je da je redom riječ o vrsnim inozemnim stručnjacima (i bivšim plodnim suradnicima časopisa). Uredništvu su se, tako, pridružili Poljak Jerzy Jarzębski te dvojica američkih profesora — Nikita Dimitrov Nankov i Maxim D. Shrayer. No, većinu uvrštenih tekstova i u ovom broju ipak potpisuju domaća imena. Niz komparativnih rasprava i analiza, tako, započinje Slaven Jurić, koji u radu proučava fenomen, pojavu te ulogu slobodnoga stiha u poetikama modernističkih pjesnika (od A. B. Šimića do Walta Whitmana). Ta opsežna rasprava, zanimljivo, ne stavlja u središte zanimanja pojedinoga pjesnika ili neki aspekt njegova stvaranja, nego jednu, danas posve uobičajenu, pjesničku formu koja je u jednom trenutku drastično promijenila pristup pjesništvu. Ostatak rasprava u ovom broju ipak je nešto tradicionalniji glede izbora tema te tako pokriva Petrarku, Uga Foscola, Alberta Camusa te markiza de Sadea. Možda da izdvojimo tek posljednju, u kojoj Maja Zorica pokušava raskrinkati pozadinu jednog od još aktualnih mitova. Ostatak broja također ne skreće predaleko sa čvrsta znanstvenog puta te se nešto više razlikuje tek po šarolikosti. Za početak, Igor Grbić nudi zanimljiv pogled na odnos dvojice glavnih junaka istoga romana, Conradova Srca tame. Za one, pak, manje zainteresirane za filozofsko–moralne književne aspekte, tu su i dva lingvistički usmjerena teksta u kojima se analiziraju određeni jezični fenomeni u stvaralaštvu Evgenija Zamjatina te hrvatskih i poljskih avangardnih pjesnika. Još jedan komparativan pristup nalazimo i u usporedbi dviju novela — Milana Begovića i Talijana Artura Grafa, gdje odnose među braćom dramatično mijenja dolazak jedne žene. Tu je i nastavak predstavljanja nekih manje poznatih, ali zato ništa manje zanimljivih književnih imena — ovaj put Marijan Bobinac donosi portret Huga von Hofmannsthala, jednog od autora bečke moderne. Broj, po običaju, zatvaraju tradicionalne i nešto kraće rubrike Prijevoda te Recenzija i prikaza. Uz novinu spomenutu na početku (nove članove redakcije), koja je, s obzirom na dosadašnju orijentaciju »Književne smotre«, u biti više stvar formalnosti nego znak neke važne koncepcijske promjene, čitatelj i od ovog broja može očekivati uobičajenu porciju kvalitetnih i stručnih književnoznanstvenih tekstova.

Jelena Gluhak