Odgođen početak suđenja Pamuku

Turska Sudski proces protiv turskoga pisca Orhana Pamuka, ovogodišnjega dobitnika Mirovne nagrade njemačkog knjižarstva, odgođen je do veljače. Kako je obrazloženo na ročištu pred istanbulskim upravnim sudom, koje je popraćeno prosvjedima nacionalista, koji su Pamuka nazivali izdajicom, za nastavak suđenja čeka se ministarska dozvola, jer se Pamuk tereti za djelo počinjeno prije reforme pravosuđa. Optužnica 53–godišnjeg autora tereti za »uvredu turske nacije«, jer je u intervjuu govorio o »milijun ubijenih Armenaca« u Prvom svjetskom ratu u Otomanskom Carstvu, za što bi u zemlji koja još negira genocid nad Armencima mogao biti osuđen zbog »uvrede turske nacije« zatvorskom kaznom od šest mjeseci do tri godine. Protiv procesa prosvjedovao je velik broj europskih političara, a i osmero pisaca, među njima nobelovci Günter Grass, José Saramago i Gabriel García Márquez, potpisnici manifesta objavljena u Madridu. Kako stoji u manifestu, koji su potpisali i Umberto Eco, Carlos Fuentes, Juan Goytisolo, John Updike i Mario Vargas Llosa, proces je »apsolutno nespojiv s pravnom drzžavom«.

Uz polemike predana Nagrada Juana Rulfa

Meksiko Međunarodni sajam knjige u Guadalajari, najvažniji sajam knjige hispanofonoga svijeta, prošao je ove godine u znaku polemika oko književne Nagrade Juana Rulfa, koja se ondje tradicionalno predaje. Dobitnik ovogodišnje Nagrade Juana Rulfa za latinoameričku i karipsku književnost jest 78–godišnji meksički autor španjolskoga podrijetla, pjesnik i esejist Tomás Segovia, kojemu je nagrada predana na sajmu koji je ove godine ugostio 1580 izlagača iz 38 zemalja te brojne autore, među njima Marija Vargasa Llosu i Toni Morrison. Na 19. sajamskom izdanju vodila se pak oštra polemika oko nagrade nakon što su nasljednici meksičkog pisca čije ime nosi, autora Pedra Párama Juana Rulfa, najavili kako će zabraniti uporabu njegova imena za nagradu, za koju smatraju da je izgubila smisao i pretvorila se u čisto komercijalan događaj.

Predana »Guardianova« debitantska nagrada

Velika Britanija Knjiga o stvarnom životu jednog beskućnika, Stuart: A Life Backwards Alexandera Mastersa nagrađena je »Guardianovom« nagradom za prvu knjigu za 2005. godinu. Knjiga koja život Stuarta Shortera priča natraške, od današnjih dana preko boravka u zatvoru sve do teškoga djetinjstva, pobijedila je u konkurenciji pet finalista, gdje su dominirala publicistička djela. Na popisu bili su Richard Benson s poviješću britanske poljoprivrede The Farm, Reza Aslan s No God but God: the Origins, Evolution and the Future of Islam, Suketu Mehta s Bombay, Maximum City: Bombay Lost and Found i kao jedini autor beletristike Rattawut Lapcharoensap sa Sightseeing, zbirkom kratkih priča o tajlandskoj turističkoj industriji. Ovo je četvrti put da se nagrada dodjeljuje nekom publicističkom djelu, otkad je osnovana prije sedam godina. Među dosadašnjim laureatima bila je i Zadie Smith s uspješnicom White Teeth 2000. godine.

Nagrada Nelly Sachs izraelskom autoru

Njemačka Izraelski autor Aharon Appelfeld dobitnik je njemačke književne nagrade Nelly Sachs, za autobiografske napise o bijegu pred nacistima. Predsjednik Vijeća Židova u Njemačkoj, Paul Spiegel, koji mu je u Dortmundu predao nagradu, pohvalio je njegovo pisanje kao »neprestani pokušaj da se u riječi pretoče osjećaji mladog čovjeka u strahu za vlastiti život.« Rođen 1932. u rumunjskoj Jadowi, Appelfeld je u dobi od osam godina deportiran u koncentracijski logor, odakle je pobjegao u Italiju, a nakon rata odselio se u Izrael, gdje danas radi kao profesor književnosti. Nagrada Nelly Sachs dotirana je sa 14.000 eura, a predaje se od 1961. svake dvije godine. Godine 2003. dobio ju je švedski pisac Per Olov Enquist.

Pinter napao Ameriku primajući Nobela

Švedska Dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Harold Pinter, u svom je govoru u povodu predaje nagrade oštro napao britanskoga premijera Tonyja Blaira i američkoga predsjednika Georgea W. Busha. U govoru koji je pred Švedskom akademijom emitiran na videosnimci, budući da Pinter zbog bolesti nije mogao doći u Stockholm, britanski dramatičar zatražio je da se dvojica političara izvedu pred međunarodni kazneni sud zbog rata u Iraku. Otprije poznat kao žestok kritičar američke vanjske politike, autor komada The Caretaker, The Room i The Birthday Party, koji je prije tri godine objavio da boluje od raka grla, optužio je SAD za potporu »svim desničarskim vojnim diktaturama na svijetu« od Drugoga svjetskog rata, od Čilea do Filipina.

Iva Krtalić Muiesan