Krajolik kao fotopriča

Krajolik kao fotopriča

Magnumovi krajolici nisu zbirka razglednica. Svaka fotografija je priča, i to prilično jasno iskazana

Agenciju Magnum, koja okuplja najznamenitija fotografska imena druge polovice dvadesetog stoljeća, kao i neke od najvrsnijih fotografa današnjice, nije potrebno posebno predstavljati. Rad Magnumovih fotografa još je od 1947, kada je agencija osnovana, posvećen dokumentiranju društvenih događaja, ratova, prirodnih katastrofa i pričama o osobama i zemljama u promjenama. Velikani Magnuma — od Henrija Cartier–Bressona, Rennea Burija ili Eve Arnold, do suvremenih Martina Paara i Josefa Koudelke — oblikovali su javnost svojim fotografijama iz Kine i Sovjetskog Saveza, arapsko–izraelskih sukoba ili ratova u Vijetnamu, Bosni i Afganistanu. Današnji članovi Agencije Magnum, najčuvenije fotografske družine na svijetu, marljivo donose fotoeseje iz Iraka, Nepala, Turske i Kine, što ih održava na vrhu svjetskog fotožurnalizma. Ali, Magnumovi autori ne donose samo slike događaja i poznatih osoba kao prinos fotografskoj i medijskoj baštini. Posljednja, nevelika, ali izrazito sadržajna knjiga njihovih radova, nazvana Magnum Landscape, to najbolje pokazuje. Riječ je o nevjerojatnoj zbirci krajolika, snimljenih kroz leće Magnumovih fotografskih velikana, tijekom prošloga stoljeća. Krajolici nisu, kako znamo, glavni motiv za fotografe presudnoga trenutka, koji je izmislio sam Cartier–Bresson, ni za cinične komentatore ljudskih naravi, poput Martina Paara, ali svi su ih oni, u manjoj ili većoj mjeri, fotografirali.

Drukčiji pristup

»Magnumovi krajolici nisu, naravno, zbirka razglednica. Knjiga sadrži raznorodne prikaze prirodnih krajobraza, urbanih motiva, uličnih detalja, čovjeka u ambijentu suvremenih gradova ili pak ljudskih intervencija u savršenstvo prirode. Svaka fotografija je priča, i to prilično jasno iskazana.« Autori okupljeni oko Magnuma ne portretiraju naborane bakice u vinogradima, niti snimaju sunčane krajolike na velikoformatne kamere, kako bi poslije turističke agencije od takvih snimaka tiskale plakate. Njihov je pristup drukčiji i od velikana američke landscape–fotografije Ansela Adamsa, Grupe F64 ili piktorijalizma Wiliama Mortensena. Krajolici iz Magnumova kataloga snimljeni su pametno, s višeslojnom porukom i neobičnom atraktivnošću iskusna i radoznala promatrača. Phaidonovo izdanje Magnum Landscape, koje na naslovnici ima nevjerojatno efektnu fotografiju Larryja Towella Mennonite Community, snimljenu u Meksiku 1994, sadrži niz fotografskih bisera. Neke od fotografija, poput HCB–ove piktorijalne fotografije jezera s patkama iz 1988, rijetko se mogu pronaći u drugim zbirkama. Dakako, ima tu i naširoko poznatih radova, kakva je srušena Varšava Roberta Cape iz 1945, ili radovi Stevea McCurryja i Jamesa Nachtweya iz Afganistana. Knjiga je podijeljena u nekoliko poglavlja, čiji su nazivi, zapravo, svojevrsno objašnjenje samih fotografija i(li) konteksta u kojem su nastajale. Primjerice, uvodno poglavlje — Promatrači krajolika — sadrži znamenitu fotografiju Cartier–Bressona Nedjelja na rijeci Marni, te slične radove na kojima se vide ljudi koji promatraju ili uživaju u krajoliku. Druga poglavlja naslovljena su Prezentacija krajolika, Ponovno osmišljeni krajolik, Krajolik rata te Čovjek, sudionik u krajoliku. Fotografije sabrane na 180 stranica Phaidonove knjige vrlo su inspirativne i originalne — kao što smo od Magnumovih fotografa i naviknuli. Izdavačka kuća Phaidon, koja je Magnum Landscape objavila u paperbacku ove godine, u svom katalogu ima mnoštvo zanimljivih fotografskih knjiga, uključujući potpisane monografije Nan Goldina, Rene Burrija, Elliota Erwitta i Martina Paara. Sve same poslastice!

Dubravko Grakalić