BAŠTINA NA SVJETLU DANA

BAŠTINA NA SVJETLU DANA

Dubravčićeva ljubav prema starim i rijetkim hrvatskim knjigama, te knjigama koje spominju naše ljude i krajeve, zaslužna je što nam je predstavio svoju dragocjenu zbirku na izložbi koju nijedan ljubitelj lijepe knjige ne bi smio propustiti

U prostorijama Hrvatskoga povijesnog muzeja, od 10. studenoga, izložene su stare i rijetke knjige, zemljovidi i grafički listovi iz privatne zbirke bibliofila Ive Dubravčića. Nakon što su rariteti Dubravčićeve zbirke početkom godine bili prezentirani u Sveučilišnoj knjižnici u Leidenu, ovo je prilika da se i hrvatska javnost upozna s njima. Autor je izložbe akademik Josip Bratulić, koji je zaslužan i za vrijedan, bogato ilustriran prateći katalog. Autorica je likovnog oblikovanja izložbe Nikolina Jelavić–Mitrović, a kustosica Matea Brstilo.

ZNAMENITI I SLAVNI OCI

Osamdesetak znamenitih djela naših i nekoliko inozemnih autora izloženo je kronološkim redom. To su u prvom redu djela Marka Marulića, Šimuna Kožičića Benje, Koriolana Ćipika, Ivana Česmičkog, Matije Vlačića, Franje Petrića, Fausta Vrančića, Maura Orbinija, Markantuna de Dominisa, Pavla Vitezovića, Bartola Kašića, Jakova Mikalje, Rafaela Levakovića, Ivana Lučića, Mateja Karamana, Ruđera Boškovića, Alberta Fortisa, Julija Bajamontija, Matije Petra Katančića, Bernarda Zamanje, Ivana Gorana Kovačića, Ludovica Beccadellija, Martina Luthera te drugih. Posebno valja istaknuti djelo Transit Sv. Jeronima, nepoznata autora, tiskano u Senju 1508, potom inkunabulu Supplementum chronicarum Jacopa Forestija da Bergamo, koju je u Brescii 1485. tiskao Dubrovčanin Dobrić Dobrićević, te Kroniku Pavla Vitezovića, njegovo prvo i jedino veliko povijesno djelo napisano i objavljeno na hrvatskom jeziku u Zagrebu 1759. Među izloženim zemljovidima ističu se oni Sebastiana Münstera, Klaudija Ptolemeja, Abrahama Orteliusa i Ioannesa Blaeua, a među grafikama portret Markantuna de Dominisa iz njegove knjige Sorex primus iz 1618. godine, te Utvrda Siget bakroresca Domenica Zenoia iz Venecije (1566. ili 1567). Izložene su k tomu i četiri ukrasne keramičke pločice (17. stoljeće) iz Delfta, grada poznata po proizvodnji fajanse, bijelo ocakljene gline s kobaltnomodrim slikanim ornamentima. Na pločicama su prikazani likovi koji čitaju.

ERUDIT S VIZIJOM

Bibliofil Ivo Dubravčić, inženjer građevine, već dugi niz godina živi i radi u Nizozemskoj, u gradu Delftu. Otkako je 1977, u jednom znamenitom haškom antikvarijatu, ugledao Marulićevu Juditu iz 1522, započelo je njegovo zanimanje i sakupljanje knjižnih bisera (lat. cimelium) te je s vremenom nastala ova osebujna zbirka vrijednih knjiga, zemljovida i grafika iz razdoblja od 15. do 20. stoljeća, a sve su na neki način povezane s Hrvatskom. Osim što obogaćuje vlastitu zbirku, Dubravčić Hrvatskome državnom arhivu i zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici često ukazuje na vrijedne hrvatske knjige koje pronađe, te je tako često posrednik njihovu otkupu. Za izložbu je nekoliko knjiga posuđeno iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, da bi se vidjelo kakva su vrijedna izdanja upravo njegovom zaslugom dospjela u Hrvatsku. Svaki biser iz ove zbirke vrijedan je i kao povijesni izvor i kao predmet koji ima vlastitu, zanimljivu priču. Dubravčićeva ljubav prema starim i rijetkim hrvatskim knjigama, te knjigama koje spominju naše ljude i krajeve, zaslužna je što nam je predstavio svoju dragocjenu zbirku na izložbi koju nijedan ljubitelj lijepe knjige ne bi smio propustiti.

Inga Vilogorac