MUZEJI KAO PROSTORI ŽIVOTA

MUZEJI KAO PROSTORI ŽIVOTA

Predstavljeno je dvadeset različitih projekata muzeja i institucija koji zorno svjedoče da su muzeji i kulturna baština u cjelini stvarna kreativna snaga današnjega društva, podjednako okrenuta sadašnjosti i budućnosti, kao i prošlosti

Već četvrtu godinu zaredom održana je u Dubrovniku manifestacija The Best in Heritage — Najbolji u baštini. Toj međunarodnoj manifestaciji svrha je predstaviti najbolje — raznim prestižnim nagradama nagrađene muzeje (novootvorene ili preuređene i osuvremenjene) te projekte zaštite, restauracije i prezentacije kulturne baštine. Skup je održan pod pokroviteljstvom ICOM–a, UNESCO–a, ICOMOS–a, Europa Nostra i grada Dubrovnika te uz potporu Ministarstva kulture RH i nekoliko inozemnih sponzora. Direktor manifestacije njezin je inicijator i organizator, profesor muzeologije dr. Tomislav Šola s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti. Prezentirano je dvadeset različitih projekata muzeja i institucija koji zorno svjedoče da su muzeji i kulturna baština u cjelini stvarna kreativna snaga današnjega društva, podjednako okrenuta sadašnjosti i budućnosti kao i prošlosti. Pod motom uvodno citirane formule u nizu predavanja i u raspravama sudionika najviše se govorilo o komunikaciji. Učiniti muzeje živim mjestima (living places) bila je krilatica mnogih predstavljača, koji su to uspješno dokazivali primjerima iz vlastitih sredina.

EUROPSKI MUZEJ 2004. — LIVING MUSEUM

Muzej zdravlja Sveučilišta Trakya u Kompleksu sultana Bajazida II, u Edirni, velikom spomeničkom kompleksu koji se sastoji od više građevina, među kojima je i slavna džamija Selimija poznatoga turskog arhitekta Sinana iz vremena otomanske vladavine iz 14. i 15. stoljeća, osnovan je 1997, a nakon pomne restauracije i obnove, koja se nastavlja i dalje, muzej posljednjih godina posjećuje na stotine tisuća posjetilaca. Kako se Edirna geografski nalazi na europskoj granici Turske na putu u Grčku i Bugarsku, muzej si je odredio zadaću da bude most među kulturama Istočne i Zapadne Europe te je dobio nagradu za 2004. kao Europski muzej godine (EMYA). Unutar kompleksa stoljećima je djelovala psihijatrijska bolnica za mentalne bolesnike (od 1488. do 1916), koja je bila čuvena po jedinstvenom humanom načinu liječenja s pomoću glazbe, zvuka vode i mirisa cvijeća, gdje su bolesnici mogli naći duševni mir i mjesto za meditaciju, liječnici su sami na licu mjesta pripravljali svoje lijekove, a izlječenje je bilo više no zadovoljavajuće. Sve se to i danas može ponovno doživjeti u živoj inscenaciji obnovljenih prostora s lutkama u prirodnoj veličini i originalnoj odjeći, funkcioniranjem svih pratećih sadržaja (zvučnih i osjetilnih), pa čak i pravih medicinskih usluga stručnog osoblja u zasebnom dijelu zdanja, održavanjem povremenih koncerata i drugih kulturnih događanja. U muzej nisu uneseni samo predmeti nego i sâm život, te je on s pravom nazvan živim muzejom. Jednako je dojmljiva bila prezentacija mađarskog muzeja Kuća terora u Budimpešti, koji je proglašen Mađarskim muzejom godine 2004. te je dobio Posebno priznanje EMYA također za 2004. Muzej je dovršen 2002. i na vrlo dojmljiv način ekspresivnim i pomno dizajniranim postavom istodobno predstavlja dva duga mračna razdoblja u mađarskoj povijesti — teror fašizma i teror komunizma, koji su obilježili mađarsko 20. stoljeće. Na neke primjedbe kolega da je postav odveć estetiziran, a govori o tako teškim sadržajima, direktor Tallai vrlo je spretno odgovorio da je taj muzej namijenjen novim generacijama mladih ljudi koji ne poznaju ta povijesna razdoblja do sada uglavnom obavijena velom šutnje. Oni sigurno ne bi bili zainteresirani za neki muzej koji im se ne obraća na njihovu jeziku, s pomoću novih medija i oblikovnih sredstava koja oni razumiju i mogu vizualno doživjeti kao temu koja im privlači pozornost. Riječ je o multimedijalnom postavu koji se služi nizom podataka prezentiranih suvremenom tehnologijom — s pomoću slika, filmova, tekstova, autentičnih dokumenata i iskaza svjedoka, a ne zasniva se toliko na materijalnoj građi. Snaga unutrašnje arhitekture i informacija koje se pružaju na najrazličitije načine snažno djeluju na emocije te privlače gomile ljudi svih generacija: do proljeća 2005. muzej je već posjetilo više od milijun posjetilaca.

NAJBOLJA PREZENTACIJA

Ekspresivan i vrlo inovativan pristup prezentaciji sadržaja pružio je jedan posve drukčiji muzej u nastajanju — The Avesta Works — smješten u staroj željezari u središtu Aveste, nevelika švedskog grada poznata po veliku napuštenu industrijskom kompleksu na mjestu nekadašnje tvornice bakra (otvorene 1630) i kovnice novca preuređene u željezaru 1872, u svijetu čuvene po proizvodnji nehrđajućeg čelika. Zasad je u tom višenamjenskom povijesno–industrijskom eksperimentalnom kompleksu, zamišljenu kao interaktivni okoliš koji će posjetiocima na kreativan i inspirativan način pružiti nova saznanja i iskustva u susretu s poviješću, znanošću i umjetnošću, javnosti dostupan samo prizemni dio — tzv. Verket (Talionica), koji je otvoren u lipnju 2004. Muzej je dobio nagradu NODEM (Nordijske digitalne izvrsnosti u muzejima) za 2004. kao najbolja digitalna instalacija velikih dimenzija. U nadahnutu i inventivnu nastupu dvojice švedskih kolega, popraćenu filmskom prezentacijom unutrašnjosti toga zdanja i zbivanja u njemu, doživjeli smo svu magičnost i privlačnost na nevjerojatan način revitalizirane industrijske arhitekture, danas oplemenjene novim sadržajima. To je izvedeno na vrlo ekspresivan način zvučnim i svjetlosnim efektima, a na nekim mjestima čak je moguće doživjeti i određene efekte velike vrućine koja je tu vladala te pribivati davno snimljenim razgovorima radnika, čiji glasovi dopiru iz najneobičnijih izvora. Kompleks je ujedno otvoren i suvremenoj umjetnosti, izložbama, performansima i koncertima. U mraku unutrašnjosti kreće se s pomoću jake džepne svjetiljke, čiji snop svjetlosti aktivira odabrane segmente događanja, što još više pojačava magičnost doživljaja, potiče znatiželju i posjetitelju stalno otvara nove vizure i pruža nova uzbuđenja. Sudionici skupa u Dubrovniku odabrali su projekt kao najbolju prezentaciju na The Best in Heritage 2005.

HRVATSKI STRUČNJACI

Hrvatska je bila predstavljena dvama interaktivnima CD–ROM–ovima. Prvi je vrlo uspješan CD–ROM Muzeja grada Zagreba Diktati vremena / Zvonimir Faist — Plakati od kasnih 1930–ih do ranih 1960–ih autorica Željke Kolveshi i Maje Šojat–Bikić u proizvodnji Novene (Ervina Šilića), koji je dobio Godišnju nagradu Hrvatskog muzejskog društva za 2003. Drugi je bio CD–ROM Kukci Entomološkog odjela Muzeja grada Varaždina, obnovljena 1998, koji je ovjenčan posebnom nagradom AVICOM–a i festivala F@IMP za 2004, za bogatstvo dokumentarnog materijala i originalan obrazovni pristup. Osobito zanimljiv i kvalitetan bio je internetski portal Društva kvebeških muzeja iz Kanade (Société des musées québécois). Njihov sjajno dizajniran, pristupačan i pregledan internetski portal Museum to Discover dobio je od Međunarodnog komiteta za muzeje srebrnu medalju za audio–vizualno rješenje i inovativnu tehnologiju slike i zvuka (Silver Web`Art Award) F@IMP — AVICOM za 2004. Pod zajedničkim imenom Museum Observatory (Muzejski opservatorij) portal je pravi ulaz u muzeje i u tematiku muzeologije, i nije namijenjen samo struci nego služi i kao kulturni vodič za turističke potrebe, a osnovna mu je zadaća potaknuti što veći broj posjetitelja da dođu u muzeje. Trenutno portal pokriva oko 8.000 objekata i 300 muzeja.

VRHUNSKA DOSTIGNUĆA

Ovogodišnji skup u Dubrovniku ponovno je dokazao opravdanost svoga postojanja, dajući nam dragocjene informacije o vrhunskim dostignućima odabranih muzeja i srodnih ustanova, i omogućivši nam bliske kontakte s brojnim kolegama. Naposljetku, skup Najbolji u baštini veliko je nadahnuće i poticaj za naš vlastiti rad u budućnosti i važan poligon za razmjenu iskustava među stručnjacima i kolegama. Na kraju važno je dodati i najnoviju vijest — da je program The Best in Heritage s izborom iz građe prikazane u posljednje dvije godine postojanja uvršten u prestižni program Club of Excellence za Exponatec Cologne 2006. Program će se odvijati paralelno sa sajmom Cologne Fine Art u Kölnu (14–16. veljače 2006), a zamišljen je kao međunarodni sajam za stručnjake muzeja, konzervatore i ustanove što se bave baštinom, koji će se fokusirati na planiranje, oblikovanje, infrastrukturu, usluge i tehničku opremu umjetničkih galerija, muzeja i knjižnica, uključivši restauraciju, multimedije, računalnu obradu građe, digitalne medije, dizajn, arhitekturu. Tako su The Best in Heritage kao jedinstvena manifestacija te vrste u svijetu i njezino entuzijastičko vodstvo dobili još jedno veliko priznanje i mogućnost da najviše dosege u muzejskoj i baštinskoj struci predstave još širem auditoriju na za to najpozvanijem mjestu u Europi — Exponatec Cologne 2006.

Nada Vrkljan–Križić