Mjesečina nad gradom sv. Vida

Mjesečina nad gradom sv. Vida

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 35,50 x 25,56 mm, naklada 1 000 000, datum izdanja 10. studenoga 2005.

Život na priobalju riječkog zaljeva datira u prapovijest. Na riječkom su području živjeli Kelti, a jedna od potvrda tomu možda je etimologija naziva Trsat (od keltskog Tarsa = brdo uz rijeku). Prahistorijsko naselje na mjestu današnje Rijeke razvilo se u rimsko doba u municipij (utvrdu) Trsatica. Tragovi su toga razdoblja gotovo nestali. U 7. stoljeću na to se područje doseljavaju Hrvati, a u 13. stoljeću na slojevima prošlosti izrasta novo naselje Reka (Rika) Sv. Vida (Sveti Vid na Rječini, St. Veit and Pflaum), grad sa vratima, kulama, ulicama, trgovima, koji mijenja gospodare. Njime vlada dinastija Devin, krčki knezovi Frankopani, grofovi Walsee, a 1466. pripao je Habsburgovcima, pod čijom vlašću ostaje (uz manje prekide) do 1918. Već u 15. stoljeću dolazi do procvata grada zahvaljujući trgovini. U 17. stoljeću razvija se manufaktura, trgovina, umjetnost i školstvo (1627. osnovana je Isusovačka gimnazija, treća u Hrvatskoj i prva na Jadranu, koja kontinuirano radi do danas). Potkraj 16. stoljeća Rijeka je stekla autonomiju, a 1719. grad je proglašen slobodnom lukom, razvija se industrija, pomorstvo, obrt. Godine 1725. izgrađena je prva cestovna prometnica koja je povezivala Beč s Jadranom (Karolina). U 19. stoljeću Rijeka je osma luka u Europi, što je grad vinulo do neslućena bogatstva. Rijeka tada ima razvijenu industriju (brodogradilišta, tvornice duhana i papira te više od dvadeset velikih poduzeća) te dobre cestovne i željezničke veze sa zaleđem. Otvoren je Museum Nugent u trsatskom kaštelu, prvi muzej u Hrvatskoj. Osniva se i Adamićev teatar, u razini najvećih u Europi. Godine 1870. upravu nad Rijekom preuzima ugarska vlada. Od 1872. do 1896. riječki je gradonačelnik Giovanni de Ciotta, najuspješniji gradonačelnik Rijeke. Godine 1924. Rijeka je Rimskim ugovorima pripojena Kraljevini Italiji (Sušak Kraljevini SHS) te ulazi u razdoblje intenzivne talijanizacije i ekonomski propada jer se pretvara u provincijski pogranični grad države kojoj ne pripada i kojoj ne treba. Rijeka je vraćena Hrvatskoj po završetku Drugoga svjetskog rata 1947. i od tada se razvija kao tranzitno–turističko, upravno, trgovačko, industrijsko, kulturno i sveučilišno središte. Motiv poštanske marke mjesečinom je zanesen grad Rijeka.

Sandra Cekol