Nagrade Petru Selemu i Nevi Rošić

Zagreb, 6. studenoga Hrvatski književnik, kazališni djelatnik i operni redatelj Petar Selem te dramska prvakinja Neva Rošić dobitnici su ovogodišnjih nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje. Od ove se godine dodjeljuje i godišnja nagrada baletnom umjetniku, a prvi je dobitnik koreograf Milko Šparemblek. Dobitnicima će nagrade, koje dodjeljuje Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, biti uručene na tradicionalnoj svečanosti 24. studenoga u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, kada će biti poznati i dobitnici nagrada u 27 kategorija iz dramske, operne i baletne umjetnosti te imena nagrađenih za najbolja postignuća s područja radijskih i TV–drama, predstava za djecu, lutkarskih predstava te postignuća za najbolju scenografiju i kostimografiju

Sporazum o suradnji ADU i HRT–a

Zagreb, 7. studenoga Dekan Akademije dramskih umjetnosti Branko Ivanda i glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Mirko Galić potpisali su jučer sporazum o suradnji ADU i HRT–a u proizvodnji kratkih igranih i dokumentarnih filmova i TV–drama. Sporazum se odnosi na proizvodnju do šest kratkih igranih i dokumentarnih filmova studenata četvrte godine filmske i TV–režije, do osam kratkometražnih filmova studenata na studiju produkcije i do šest na studiju TV–drame.

Potpisnici ugovora naglasili su da HRT ulaže ugovorenu opremu, stručno osoblje, sinkronizaciju i laboratorijsku obradu, a studentima treće i četvrte godine dramaturgije osigurava praksu u Dramskom programu HRT–a. Također, HRT stječe pravo emitiranja, prikazivanja i prodaje djela koje obuhvaća sporazum. Ravnatelj Galić istaknuo je kako je to prvi put da se studentima završnih godina jamči pomoć u snimanju ranih radova.

Održan 28. Interliber

Zagreb Dvadeset i osmi Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber 2005. održan je na Zagrebačkom velesajmu od 8. do 12. studenoga pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture i u suorganizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Republike Hrvatske. Na 15.000 četvornih metara u 5. i 6. paviljonu Zagrebačkog velesajma predstavilo se 230 izlagača, među kojima 174 iz Hrvatske i 56 iz inozemstva. Dobitnik je nagrade Zagrebačkog velesajma za ukupni dojam i nastup na ovogodišnjem Interliberu zagrebački nakladnik Školska knjiga. Gost Interlibera bila je Hrvatska matica iseljenika (HMI), koja je predstavila nakladničku djelatnost iz hrvatskog iseljeništva, zemalja u kojima žive autohtone hrvatske manjine i hrvatskih nakladnika iz BiH. HMI organizirala je okrugli stol Hrvatska knjiga izvan Hrvatske — iskustva, današnje stanje i perspektive i tribinu Hrvatska knjiga izvan Hrvatske i duhovna integracija hrvatskoga naroda. Glavna svjetska književna zvijezda ovogodišnjeg sajma bio je Paulo Coelho koji je potpisivao primjerke hrvatskoga prijevoda svog romana Zahir. Prvoga dana sajma objavljen je naslov romana te ime autora dobitnika nagrade VBZ–a i »Večernjeg lista« za najbolji neobjavljeni roman, koja iznosi sto tisuća kuna. Nagrada je u konkurenciji 97 radova žiri u sastavu Miljenko Jergović, Zoran Ferić, Dušanka Profeta, Ivica Ivanišević, Nenad Rizvanović, Ervin Jahić i Strahimir Primorac dodijelio uglednoj bosanskohercegovačkoj književnici (po zanimanju liječnici) Nuri Bazdulj–Hubijar za epistolarni roman Kad je bio juli o »individualnoj tragediji s globalnim posljedicama« nadahnut srebreničkim zločinima.

Održana Revija filmova o hrvatskoj dijaspori

Zagreb Od 11. do 13. studenoga u kinu Europa u Zagrebu održana je Međunarodna revija filmova o hrvatskoj dijaspori. Na Reviji, koju su organizirali Udruga Hrvatska dijaspora, Gral Film i Kinematografi, prikazana su dva dugometražna igrana filma: hrvatski Kad mrtvi zapjevaju Krste Papića i hrvatsko—njemački Oproštaj Damira Lukačevića te sedam dokumentarnih filmova: četiri hrvatska, Zavičajni memento Edija Mudronje, Čuvari mrtvih sela Miroslava Mikuljana, Susret u Santiagu Tomislava Perice i Specijalni vlakovi Krste Papića; hrvatsko—američki Hollywoodski kuhar Zorana Budaka i Matka Brljevića; američki Izbavljenje iz očaja Brende Brkušić te njemačko—hrvatski Život gastarbajtera Gloriana Ševerđije koji je na Reviji imao svoju svjetsku premijeru.

Obilježena obljetnica smrti Tina Ujevića

Zagreb Društvo hrvatskih književnika i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti priredili su 12. studenoga u Zagrebu Znanstveni kolokvij u prigodi pedesete obljetnice smrti pisca Tina Ujevića (1891–1955), na kojem su sudjelovali Vinko Brešić, Jasna Pavelić Jureško, Jasen Boko, Božidar Petrač, Krešimir Nemec, Ante Stamać i Srećko Lipovčan. Obljetnica Ujevićeve smrti obilježena je i u gostionici Tip top, u koju je Ujević za života često navraćao. O Ujevićevu je djelu govorio Tonko Maroević. Dva dana poslije, 14. studenoga, u Muzejsko–galerijskom prostoru Palače Narodni dom na zagrebačkom Gornjem gradu otvorena je izložba Tin Ujević 1891 — 1955 — 2005. Na izložbi je prikazan manji dio bogate Ujevićeve ostavštine, koja se čuva u 40 kutija u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Kriterij za izbor izloženih Ujevićevih rukopisa bio je, kako je na otvaranju rekao jedan od autora izložbe Ivica Matičević, njihova očuvanost i čitljivost. Neki od izloženih radova, među kojima su autografi Ujevićevih pjesama, prijevoda i eseja, prvi su put predstavljeni javnosti. Autori su izložbe uz Matičevića Andrea Sapunar i Tomislav Sabljak, koji je na otvaranju istaknuo da je Ujevićeva ostavština, među najbogatijima od više od dvjesto ostavština hrvatskih pisaca, koliko ih se čuva na Odsjeku. Na otvaranju je govorio i Dubravko Jelčić, Arsen Dedić otpjevao je nekoliko pjesama, a prikazan je i film Željka Senečića O Tinu Ujeviću. Izložba ostaje otvorena do 30. studenoga.

Generalna skupština WAAS–a u Zagrebu

Zagreb Generalna skupština Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science — WAAS) na kojoj su sudjelovali ugledni svjetski znanstvenici i stručnjaci održana je u Zagrebu od 18. do 20. studenoga.

Na Skupštini se razgovaralo o pitanjima budućnosti znanja i evolucijskih izazova 21. stoljeća, odnosno o pitanju vlasništva rezultata znanstvenih istraživanja, granicama genetike, pitanjima demografije, kulture mira i sigurnosti, ljudske odgovornosti za evoluciju, zapošljavanja u globalnome društvu znanja i budućnosti novca te pitanju o globalizaciji u odnosu na ljudska prava i vladavinu prava. Generalnu skupštinu otvorio je predsjednik WAAS–a Walter Truett Anderson, uvodna izlaganja održali su predsjednik Organizacijskog odbora skupa akademik Ivo Šlaus i povjerenik Europske Unije za istraživanja i razvoj Janez Potočnik. Sudionicima se obratio i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Svjetska akademija umjetnosti i znanosti osnovana je 1960. i ima petstotinjak članova, istaknutih pojedinaca čiji je rad relevantan na svjetskoj sceni, među kojima je i sedam članova iz Hrvatske. Prvi državnik kojega je u članstvo primila Svjetska akademija hrvatski je predsjednik Stjepan Mesić.

Izdan zbornik radova o Marku Maruliću

Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izdala je zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o Marku Maruliću koji su u Washingtonu 11. travnja 2001. organizirali Europski odjel Kongresne knjižnice i HAZU u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske te Svečane sjednice HAZU u čast Marka Marulića i njegove Judite održane u Zagrebu 5. studenoga 2001. Knjiga Zbornik radova o Marku Maruliću: u povodu 550. obljetnice rođenja i 500. obljetnice njegove ‘Judite’ 1450 — 1501 — 2001. tiskana je dvojezično (hrvatski i engleski) i donosi devet radova s vašingtonskog skupa te tri rada sa zagrebačke svečane sjednice.

Tito Strozzi Nevenu Belamariću

Zagreb, 24. studenoga U podne u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu bit će svečano uručena nagrada Tito Strozzi za 2005. Kazališni odbor HNK u Zagrebu, u sastavu akademik Nikola Batušić, predsjednik, i članovi akademik Nedjeljko Fabrio, Miro Gavran, Zlatko Kauzlarić Atač, Pero Kvrgić, Miroslav Salopek i Milko Šparemblek, na sjednici 31. listopada 2005. dodijelio je nagradu Tito Strozzi Nevenu Belamariću za ulogu Kralja Markea u predstavi Tristan i Izolda Richarda Wagnera, premijerno izvedenoj 12. veljače 2005.

Hrvatska pristupila programu EU za istraživanje i razvoj

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac i povjerenik Europske komisije za znanost i istraživanje Janez Potočnik potpisali su 18. studenog 2005. u Vladi Republike Hrvatske Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o pristupanju Republike Hrvatske Šestom okvirnom programu za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti. Na temelju Memoranduma, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2006, Republika Hrvatska postaje punopravna članica Šestog okvirnog programa, koji je na europskoj razini glavni okvir za aktivnosti u području znanosti, istraživanja i inovacija te treća najveća stavka u proračunu Europske Unije. Hrvatski znanstvenici u Okvirnim programima sudjeluju od ljeta 2000, no na osnovi Memoranduma u Šestom će okvirnom programu sudjelovati jednakopravno znanstvenicima iz zemalja članica Europske Unije, odnosno potpisom Memoranduma o razumijevanju hrvatskim se znanstvenicima otvara mogućnost neograničena pristupa svim natječajima EU. Memorandum će omogućiti intenzivnije uključivanje hrvatskih znanstvenika u europski istraživački prostor te bolje iskorištavanje postojećih hrvatskih istraživačkih kapaciteta. »Sada ste praktički postali članica EU, što se tiče znanosti i istraživanja. Potpisivanje Memoranduma važno je za Hrvatsku jer su joj sada otvoreni svi programi znanosti i istraživanja«, kazao je Potočnik nakon potpisivanja. Potočnik je izrazio zadovoljstvo što je u procesu screeninga znanost bila prvo poglavlje te je istaknuo da je vrlo zadovoljan onime što je Hrvatska pokazala. Hrvatski premijer, koji je prisustvovao potpisivanju Memoranduma, također je naglasio koliko je taj sporazum važan. »Nije slučajno da je određeno da prvo poglavlje u screeningu bude znanost. Time smo dali jasan signal na čemu će se temeljiti budućnost uspjeha EU, ali i Hrvatske«, rekao je Sanader. »Ako Hrvatska želi biti kompetitivna i suprotstaviti se ekonomijama koje nadiru, poput Kine i Rusije, jedini instrument za to je znanje«, naglasio je Sanader. Premijer je prigodu iskoristio da zahvali Potočniku na potpori koju je pružao Hrvatskoj prije nego što je dobila datum početka pregovora. Ministar Dragan Primorac istaknuo je da potpisivanjem Memoranduma Hrvatska postaje društvo koje se temelji na zna-nosti. Prema službenoj statistici EU samo u 2004. ukupna sredstva dodijeljena hrvatskim partnerima iznose oko 2,2 milijuna eura, kazao je hrvatski ministar znanosti. Šesti okvirni program EU za istraživanje, tehno-loški razvoj i demonstracijske aktivnosti najveći je europski istraživački program. Utemeljen na Sporazumu kojim se uspostavlja EU, Okvirni program ima dva strateška cilja: ojačati znanstvenu i tehnološku osnovu industrije i potaknuti međunarodnu konkurentnost Europe, promičući istodobno istraživačke aktivnosti koje podupiru druge europske politike. Šesti okvirni program otvoren je 2002. i zatvorit će se 2006, kada se otvara sedmi ciklus.

Završena druga faza usklađivanja za poglavlje znanosti i istraživanja

Hrvatska je 15. studenog završila drugu fazu screeninga, usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s europskim, za poglavlje znanosti i istraživanja. Prema planu Europska bi komisija trebala u sljedeća dva mjeseca pripremiti izvješće s preporukom o otvaranju pregovora o tom poglavlju. Prema riječima Pere Lučina, pregovarača za znanost i istraživanje, »ova radna skupina donijela je odgovore na niz pitanja Europske komisije koja se odnose na organizaciju hrvatskog sustava znanosti, znanstvene politike, ulaganja u znanost, provedbene kapacitete i mogućnosti uk-lapanja u Okvirne programe Europske Unije«. Najveći dio posla u pripremi odgovora napravljen je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Hrvatska dugoročno namjerava povećati ulaganja u znanost i istraživanje sa sadašnjih jedan na tri posto bruto domaćega proizvoda.