Komorni Peer Gynt

Budimpešta Prvi dio mađarske kazališne sezone obilježila je produkcija u kazalištu Kretakor, ali ne u režiji Arpada Schillinga, čiji je to teatar. Ibsenova Peer Gynta režirao je Sandor Zsoter, drugo veliko ime mađarskoga kazališta, a četverosatna predstava u studiju Thalia lišena je svake vanjske spektakularnosti i smještena na malu scenu, bez scenografije. Ništa izvanjsko, tek glumci i bujna redateljska mašta, spremna razigrati Ibsenovu fantaziju u komornim, reduciranim uvjetima. Predstava je ocijenjena kao kazalište apstraktne teatralnosti, u kojem glumci, osim karaktera, igraju i apstraktne pojmove, misli ili stvari. Peer Gynt je, sudeći prema kritičarskim glasovima koji dolaze iz Mađarske, još jedno djelo vrhunskih majstora i novi Kretakorov uspjeh, koji će sigurno, kao i brojne njihove starije produkcije, obići europske festivale.

Ambiciozni Baltički krug

Helsinki Treći Baltički krug, festival kazališta pribaltičkih zemalja — vjerojatno najzanimljivije europske kazališne regije — traje u Helsinkiju od 18. do 26. studenog i okuplja ove godine deset odabranih predstava. Rusiju predstavljaju kazališni radovi Ugarova (September.doc) i Rižakova (Genesis No2), iz Danske stiže novi projekt Nielsena, Posljednji Europljanin, Litavci se predstavljaju Tuminasovim Madagascarom, a Estonci Godinom zeca Kristiana Smedsa. Latvijci komadom Dodirni polarnoga medvjeda Laurisa Gundarsa prvi put ozbiljno progovaraju o masovnoj Staljinovoj deportaciji Latvijaca, Finci između ostalih svojih produkcija izdvajaju onu u režiji mladoga Litavca Graužinisa Bez povratka, a Islanđani — Baltik je očito nešto širi geografski pojam nego što nam se čini — predstavljeni su komadom Ende Walsha Misterman. Poseban je program niz domaćih finskih produkcija zamišljen kao showcase za strane festivalske goste. Baltički krug zamislila je skupina profesionalaca s te strane kazališnog svijeta, čija je namjera podijeliti želju za stvaranjem umjetnički ambiciozna suvremenog kazališta.

Novi glasovi u Moskvi

Moskva Manje je na jednu regiju usredotočen festival koji usporedno s ovim u Helsinkiju traje u Moskvi. Net, čije ime znači na ruskom ne, ali asocira i na mrežnu povezanost svijeta internetom, pokrenut je 1998, kao festival eksperimentalnoga kazališta, da bi do danas izrastao u jak festival alternativnoga scenskog izraza s namjerom prikazivanja novih glasova koji mijenjaju sliku suvremenoga kazališnog svijeta. Ove godine tu sliku u Moskvi mijenjaju produkcije iz devet zemalja, a zajedničko je ime obaju spomenutih festivala Kristian Smeds, sve poznatiji finski redatelj koji se ovdje predstavlja eksperimentalnom produkcijom The Wanderer. Evgenij Griškovec, možda i najzanimljivije ime suvremenoga ruskog teatra, predstavit će se cjelovečernjim programom, zapravo otvorenim pokusom, umjesto nekom od svojih popularnih predstava, a posebnu pozornost izazivaju dvije predstave iz Kazahstana Shlem.com i Back in te USSR. Gola pionirka Mihajla Kononova provokativan je novi rad ruskoga redatelja Kirila Serebrennikova, dok se Nijemci predstavljaju reprezentativnom Emiliom Galloti u režiji Michaela Thalheimera Deutsches Theatera iz Berlina, a Francuzi još jednim zanimljivim radom Lecascadea Za Penthesileju, nastalu po Kleistovu tekstu. Već svjetski poznati Viripajevljev Oxygen ruska će publika vidjeti u belgijskoj izvedbi, a u režiji Bugara Galina Stoeva, dok je portugalski predstavnik na ovogodišnjem vrlo zanimljivom Netu Flatland u režiji Patricije Portela.

Jasen Boko