KNJIGA ISPRED PISCA

»Op.a«, kulturni magazin i katalog knjiga, gl. ur. Valerij Jurešić, br. 7, Faust Vrančić, Zagreb, 2005.

Rijetka domaća populacija čitača književnih i inih časopisa već se navikla na čarolije pojavljivanja i nestajanja raznih takvih, najčešće izvaninstitucionalnih magazinskih tiskovina. No, iz svijeta brojnih već zaboravljenih časopisa ove je godine drugi put uskrsnuo kulturni magazin »Op.a«, koji je najnovijim izdanjem, nakon već druge gotovo dvogodišnje stanke, konačno uspio posložiti svoj sedmi broj.

Vrijedni specijaliteti broja

Uz nužnu, ali ne i odveć detaljnu ispriku zbog spomenute stanke, urednička dijagonala na prvoj stranici novoga broja ukratko sažima i njegove glavne tematske smjernice iz kojih je očito da su najvećim dijelom zadržane sve osnovne koncepcijske karakteristike koje su odlikovale i posljednjih nekoliko brojeva. Kao jedan od rijetkih magazina koji je više usredotočen na samu knjigu, a manje na njezine autore, »Op.a« nastavlja sa statističkim pregledom stanja na domaćem tržištu knjiga. Dakle, svi ljubitelji brojki i postotaka mogu i dalje uživati u ciframa vezanim uz prosječne cijene, broj nakladnika, udio prijevodne literature ili broj prodanih primjeraka, a tu je i još nekoliko sličnih tradicionalnih rubrika. Stari koncepcijski postav, tako, zaokružuju književno–istraživački izvještaji sa svih strana svijeta, najnoviji književni Top 100 (za 2004), mozaički pregled književno važnih svjetskih zbivanja te dvije cjeline koje ipak nešto više govore o knjigama, a manje o njihovoj proizvodnji — kratki prikazi (15) odabranih knjiga te još sažetiji, ali i iscrpan prikaz svih naslova objavljenih u Hrvatskoj u prvoj polovici 2005. A, po običaju, i ovaj, sedmi broj »Op.a« analizira neke nove aspekte književne proizvodnje vezane uz e–tehnologiju. Uz, dakle, uobičajenu ponudu domaćih i svjetskih književnih brojki, osobit je specijalitet broja usporedba domaće tržišne situacije iz 2003. i 2004. u kojoj su minuse izbjegli tek prijevodi s engleskog te postotak tvrdoukoričenih književnih primjeraka svih profila. Prilično poraznu situaciju na domaćem tržištu za »Op.a« su prokomentirala i trojica najuspješnijih domaćih nakladnika, a drugu stranu književnoga svijeta — tiskanje, prodaju i distribuciju, demistificirala je i Milana Vuković–Runjić. I drugi specijal broja također donosi pregršt brojki — usporedna analiza tržišta knjiga u Hrvatskoj i Srbiji.

Mnoštvo informacija i pokoja pogreška

Uz velik broj kulturnih časopisa koji slijede međusobno sličnu uređivačku koncepciju usmjerenu ponajprije na autorske uratke i predstavljanje recentne literarne produkcije ili književno–tematske problematike, »Op.a« onima koje to zanima, donosi neke malo drukčije informacije. Doduše, tim informacijama ne bi štetila malo razgovjetnija jezično–stilska prezentacija, jer je čitatelju mjestimice potrebno nešto više vremena kako bi shvatio točno značenje pojedinih rečenica ili članaka. Također, prikazi odabranih knjiga prilično međusobno odudaraju, i to ne samo po duljini i stilu nego i prema shvaćanju njihove namjene — ponekad su, tako, svedeni isključivo na prepričavanje sadržaja, ponekad pak prelaze u filozofska premišljanja, a povremeno ipak dostojno obavljaju svoju kritičko–informativnu ulogu. Još jedna bitna pogreška, doduše više tehničke nego stilske naravi, odnosi se na posljednju katalošku rubriku, gdje uz većinu književnih naslova stoji i kratak opis njihova sadržaja, koji se iznenada prekida u šestom retku ostavljajući te opise nedovršenima, a čitatelja zbunjena. No, uz velike količine brojki i informacija iz najrazličitijih kutaka književno–produkcijskog svijeta teško je izbjeći da se povremeno pojave i razne, veće i(li) manje, pogreške. U svakom slučaju, ako vam je dosta prave književnosti i pomalo ste matematički tip, »Op.a« je magazin koji će sigurno ispuniti neke vaše alternativne kulturne praznine.

Jelena Gluhak