Vijenac 304

Naslovnica

KULTURNA KRONIKA

Zriniana među sto najljepših knjiga svijeta

Zriniana među sto najljepših knjiga svijeta


Na sajmu knjiga u Frankfurtu Zriniana, triptih koji su izdali čakovečki Ogranak Matice hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba, uvršteno je među sto najljepših knjiga svijeta. Ravnateljstvo frankfurtskoga sajma najljepše je izabralo među primjercima iz cijeloga svijeta, koji su prikupljeni putem nacionalnih centara i knjižnica, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica poslala je petnaest najljepših knjiga objavljenih u Hrvatskoj. Zriniana je sastavljena od triju knjižica: prva, Pvtni tovarvs, pretisak je molitvenika Katarine Zrinski; druga, Putni tovaruš, njegova je transkripcija dok je u trećoj knjižici, Majka Katarina, Zvonimir Bartolić (ujedno i, uz Tomu Blažeka, urednik izdanja) napisao »biografski i književno–povijesni kolaž o Ani Katarini Frankopan–Zrinski«. Zriniana je raritetan izdavački pothvat tiskan u čakovačkoj tiskari Zrinski. Naslovne stranice knjižica dizajnirala je Dijana Marciuš. Recenzenti su Josip Bratulić, Joža Skok i Stjepko Težak, a tehnički urednici Boris Resman, Alojzije Sabol i Josip Cvetko.


BBC World Service više ne govori hrvatski



London, 25. listopada BBC World Service ukida radijske servise na deset jezika, pa i na hrvatskom, i pokreće televiziju na arapskom, objavio je u utorak direktor toga BBC–eva odjela Nigel Chapman. Osim hrvatskog, do 2006. ukidaju se radijski servisi BBC–a na bugarskom, češkom, grčkom, mađarskom, kazaškom, poljskom, slovačkom, slovenskom i tajlandskom. »Mnogi europski servisi koji se ukidaju imaju korijene u Drugom svjetskom ratu i publici su služili tijekom hladnoratovskih godina. No, Europa se od početka devedesetih temeljito promijenila. Sada su te zemlje članice Europske Unije ili će to biti uskoro«, rekao je Chapman.


Programsko vijeće HRT–a u novom sastavu



Zagreb, 26. listopada Programsko vijeće HRT–a ovjerovilo je mandate novoimenovanih članova Vijeća te za predsjednika ponovno imenovalo Zdenka Ljevaka. Vijeće je ovjerovilo mandate Darinki Janjanin, Suzani Jašić, Zdenku Ljevaku, Jurju njavri i Želimiru Mesariću, koji su odlukom Hrvatskog sabora za članove Vijeća imenovani 18. listopada s mandatom od četiri godine. Osim novoimenovanih članova u Vijeću su još i Danko Bljajić, Hašim Bahtijari, Nada Gaćešić–Livaković, Jadranka Kolarević, Nedjeljko Pintarić i Anja Šovagović–Despot. Među temama o kojima se raspravljalo na sjednici bili su tretman problema ptičje gripe na HRT–u i ograničenje prikazivanja promidžbenih poruka.


Kulturna suradnja Rusije i Hrvatske



Zagreb, 26. listopada U Ministarstvu kulture Republike Hrvatske potpisan je Program kulturne suradnje između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije za 2005–2007. godinu. Program su potpisali ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić i veleposlanik Ruske Federacije Mihail Konarovski. Program kulturne suradnje potpisan je na temelju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o suradnji na području kulture, koji je potpisan u Moskvi, 18. prosinca 1998. godine. Program obuhvaća suradnju i razmjenu u području glazbe, kazališta i plesa, u području likovnih umjetnosti, muzeja i galerija, u području književnosti, izdavaštva, knjižnica, arhiva, filma i sredstava javnog priopćavanja te u području zaštite kulturne baštine.


Potpisan Sporazum o proizvodnji igranih filmova



Zagreb, 2. studenoga Ministar kulture Božo Biškupić i glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije (HRT) Mirko Galić potpisali su Sporazum o uvjetima i kriterijima za utvrđivanje programa proizvodnje igranog filma i njegovu financiranju.

U svrhu potpore filmskoj proizvodnji u Hrvatskoj Sporazumom je zaključeno da će Ministarstvo kulture u okviru sredstava državnog proračuna namijenjenih filmskom programu i HRT u skladu s predviđenim sredstvima za tu namjenu osigurati sufinanciranje proizvodnje dugometražnih igranih filmova. Prema Sporazumu sredstva će se dodjeljivati produkcijskim društvima putem javnog natječaja Ministarstva kulture. Na temelju provedena natječaja i prijedloga Vijeća za film i kinematografiju ministar kulture konačno odlučuje o izboru filma i sufinanciranju od strane Ministarstva, a glavni ravnatelj sa strane HRT–a. Na natječaj se mogu prijaviti djelomično ili potpuno realizirani filmovi, a Ministarstvo kulture nastojat će financirati barem jedan debitantski dugometražni film. Ministar Biškupić istaknuo je da će tri umjetnička savjetnika, od kojih jedan s HRT–a, odlučivati o dodjeli sredstava za realizaciju filma, te da se uvodi i funkcija produkcijskog savjetnika. Izrazio je uvjerenje da će se iduće godine moći snimiti više od prosječno šest filmova, koliko se posljednjih godina snimalo. Sporazumom nije predviđena visina financijskih sredstava, jer ovise o državnom proračunu, te da će se u skladu s tim naknadno utvrditi iznos koji će biti izdvojen za filmsku djelatnost.


Osude presude Predragu Matvejeviću



Zagreb, 2. studenoga Književnik Predrag Matvejević nepravomoćno je osuđen na Općinskom sudu na jedinstvenu kaznu od pet mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine jer je oklevetao i uvrijedio književnika Milu Pešordu u tekstu Naši talibani, objavljenu u »Jutarnjem listu« 10. studenoga 2001. Sudac Nenad Lukić složio se sa zahtjevom Mile Pešorde da su termini koje je Matvejević uporabio u članku (taliban, kvisling i poticatelj zločina) uvredljivi te nakon uzimanja u obzir olakotnih okolnosti (između ostalih doprinos Pešorde počinjenu djelu zbog tekstova u kojima su se on i Matvejević obračunavali) izrekao zatvorsku kaznu. Na presudu je 5. studenoga reagirao i premijer Ivo Sanader, u čijem se priopćenju kaže: »Kao predsjednik Vlade RH ne mogu i ne želim se miješati u odluke sudbenih tijela u Hrvatskoj, pa tako ne mogu ni komentirati presudu protiv književnika Predraga Matvejevića. Međutim kao član Društva hrvatskih književnika i kao član Hrvatskog centra PEN–kluba želim reći da je po mom dubokom uvjerenju neprihvatljivo da se danas donose takve presude protiv pisaca. S druge strane nedvojbeno stoji i činjenica da sloboda i demokracija uključuju i odgovornost; odgovornost za napisanu ili izgovorenu riječ. Te odgovornosti nitko ne može biti oslobođen. Unatoč međusobnim razlikama, odnosno upravo zbog njih potrebno nam je svima više napora u pokušajima međusobnog razumijevanja i tolerancije. To je i glavni razlog mog uključivanja u javnu raspravu u povodu ovog neugodnog događaja.« Premda Matvejević ipak neće u zatvor jer 10. studenoga 2005. nastupa apsolutna zastara slučaja, zatvorska kazna za jednog od najprevođenijih hrvatskih pisaca zbog pisane riječi izazvala je negativne komentare na otvaranju festivala Književnost uživo koji organiziraju Hrvatski centar PEN–a i Hrvatsko društvo pisaca. Nekadašnja čelnica Hrvatskog PEN–a Sibila Petlevski presudu je nazvala dokazom hipokrizije društva usporedivši je sa slučajem Pamuk, koji je zgrozio cijeli svijet, pa i Hrvatsku. Sibila Petlevski najavila je da će o slučaju odmah obavijestiti londonsku središnjicu PEN–a. Zbog presude Matvejeviću Republika Hrvatska dogodine će se naći u brojnim dokumentima kao zemlja koja ugrožava slobodu javne riječi. Kazna je osupnula i HND i organizaciju Reporteri bez granica.


Uručene nagrade Josip Juraj Strossmayer



Zagreb, 4. studenoga U Preporodnoj dvorani Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) svečano su uručene nagrade Josip Juraj Strossmayer za naj-uspješnija znanstvena djela i izdavački pothvat u 2004. godini. Nagradu od 1989. dodjeljuju HAZU i Zagrebački velesajam. Nagradu za najuspješnije znanstveno djelo na hrvatskom jeziku za društvene znanosti dobila je Marina Milićević–Bradač za knjigu Stara Grčka — Grci na Crnome moru, za humanističke znanosti akademik Vladimir Marković za djelo Crkve 17. i 18. stoljeća u Istri — tipologija i stil, za tehničke znanosti Radovan Milošević za Mehanizmi električnih sklopnih aparata — osnove teorije i prakse, za medicinske znanosti Marija Čelić i Vjekoslav Dorn za knjigu Strabizam i nistagmus, za prirodne znanosti akademik Josip Tišljar za Sedimentologiju klasičnih silicijskih taložina, a za informacijske znanosti Jurica Sorić za djelo Metoda ko-načnih elemenata. Povelju za najuspješniji izdavački pothvat dobili su: na području društvenih znanosti Nadbiskupija splitsko–makarska i Književni krug Split za djelo Evangeliarum Spalatense, za humanističke znanosti Školska knjiga za djelo Leksikon svjetske književnosti — djela urednice Dunje Detoni Dujmić, za medicinske znanosti zagrebačka Medicinska naklada za djelo Specijalna patologija urednika Ivana Damjanova i Stanka Jukića, za tehničke znanosti Školska knjiga za Primijenjenu statistiku Ivana Šošića, a za prirodne znanosti zagrebačko Hrvatsko agronomsko društvo za djelo Konjogojstvo Ante Ivankovića.


Good Design Borisu Ljubičiću



Tokio Hrvatski dizajner Boris Ljubičić na uglednom je međunarodnom natjecanju za dizajn u Tokiju osvojio nagradu za dizajn boce za SMS–ovo maslinovo ulje. SMS–ova i Ljubičićeva boca za maslinovo ulje dobitnik je nagrade Good Design u najtežoj kategoriji — produkt–dizajn. Osim te kategorije nagrade su dodijeljene i u kategorijama: za arhitekturu i ekologiju, za komunikaciju i za dizajn proizvoda na posve novim teritorijima. Ljubičićevu bocu karakterizira elipsasti, konkavni 3D–utisak na boci koji podsjeća na maslinov plod, pa ga na etiketi ne treba posebno prikazivati. Udubina je istodobno odlična uporišna točka za palac. Koncept i dizajn potpisuju Boris Ljubičić i Studio International, naručitelj je SMS, prehrambena industrija Split, a proizvođač Industrija stakla Vetropack iz Straže.

Vijenac 304

304 - 10. studenoga 2005. | Arhiva

Klikni za povratak