Vijenac 304

Multimedija

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Bardu za rođendan

Autori Orsat Franković i Ivana Vučić, dizajneri, dimenzije 29,82 x 35,50 mm, naklada 200 000, datum izdanja 4. studenoga 2005.

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Bardu za rođendan


slika


Autori Orsat Franković i Ivana Vučić, dizajneri, dimenzije 29,82 x 35,50 mm, naklada 200 000, datum izdanja 4. studenoga 2005.


Ovogodišnja serija poštanskih maraka Znameniti Hrvati donosi četiri marke. U ovom broju predstavit ćemo tri marke, dok će o četvrtoj posvećenoj pedesetoj obljetnici smrti Tina Ujevića biti više riječi u idućem broju »Vijenca«. Dragutin Tadijanović rodio se u Rastušju kraj Slavonskoga Broda, 4. studenoga 1905. Gimnaziju je pohađao u Slavonskom Brodu. Studij šumarstva započeo je u Zagrebu, ali ga nije dovršio, nego je prešao na Filozofski fakultet, na kojem je diplomirao 1937. Pisati je počeo vrlo rano. Već l922. pod pseudonimom Margan Tadeon, objavio je jednu pjesmu, a prva objavljena pod pravim imenom izašla je 1930. u Matičinoj »Hrvatskoj reviji«. Od tada do danas objavio je više od petsto pjesama, a za svoje je pjesničke zbirke znao izabrati naslove koji su otkrivali svijet njegove pjesničke okupacije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Tuga zemlje, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Prijateljstvo riječi, Kruh svagdanji. Bez obzira što su to i naslovi njegovih pjesama, naslovi na licima njegovih uvijek skladno opremljenih knjiga jasno su govorili koliko sam cijeni svoju pjesničku riječ i koliko poštuje one koji će njegove knjige uzeti u ruke i čitati s pomnjom i radošću. Književni kritičari i povjesničari utvrdili su da u njegovoj poeziji nije bilo bitnih promjena ni u strukturi stiha, ni lomova na motivsko–tematskom planu, ni u gradnji njegovih lako pamtljivih rečenica, ali unatoč tomu— svaka se nova njegova pjesma ugrađivala u veliko djelo pjesnika Tadijanovića gradeći tako i magnum opus cjelokupne naše poezije. Dragutin Tadijanović bio je posebice osjetljiv i za tuđe pjesničke riječi, nastojeći ih prepjevima ili novim i prikladnim izdanjima približiti čitateljima. Prevodio je strane pjesnike na hrvatski, izabirao i priređivao pjesničke zbirke hrvatskih pjesnika, a kao urednik, direktor Instituta za književnost i teatrologiju JAZU (od 1953. do 1973) kritički priredio cjelokupna djela nekolicine novijih hrvatskih pjesnika (Matoš, Vidrić, Kamov, Kranjčević, I. G. Kovačić, Ujević).


Priredila Sandra Cekol

Vijenac 304

304 - 10. studenoga 2005. | Arhiva

Klikni za povratak