Vijenac 303

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Rekordne brojke u Frankfurtu

Rekordne brojke u Frankfurtu

slika


Njemačka Uz rekordan broj izlagača, u Frankfurtu je otvoren 57. međunarodni sajam knjiga, na kojemu je ove godine zemlja gost Južna Koreja. Na sajmu izlaže 7223 izlagača iz više od stotinu zemalja, koji predstavljaju sto tisuća novih izdanja, od toga i 29 hrvatskih nakladnika. U Frankfurtu je i oko tisuću autora, od toga četrdeset korejskih, koji su već nekoliko mjeseci na turneji Njemačkom. I dok je komunistička Sjeverna Koreja odbila sudjelovanje, Južna je status zemlje gosta iskoristila kao nijedna zemlja do sada, a u predstavljanje svoje kulture uložila je čak petnaest milijuna eura. Pod vodstvom novoga sajamskog direktora Juergena Boosa program sajma je proširen, pa su u Frankfurtu prvi put predstavljeni i antikvarijati i proizvođači igračaka. Tradicionalni je vrhunac predaja Mirovne nagrade njemačkoga knjižarstva posljednji dan Sajma u crkvi Paulskirche. Ona ove godine ide turskom piscu Orhanu Pamuku, kojemu u domovini prijeti sudski proces zbog izjava o turskom pokolju nad Armencima.


Nobel Haroldu Pinteru


slika


Velika Britanija Najutjecajniji britanski dramatičar svoje generacije, Harold Pinter, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost. Kako stoji u obrazloženju Švedske kraljevske akademije, rad tek desetoga dramatičara dobitnika Nobela »otkriva pukotine u svakodnevici i nasilno ulazi u zatvorene sobe tjeskobe«. Rođen 1930. u obitelji židovskih krojača, Pinter je u mladosti objavljivao poeziju pod imenom Harold Pinta, a kao dramatičar pojavio se s komadom The Birthday Party (1957). Uslijedili su The Caretaker (1959), prvi komercijalni uspjeh, pa The Homecoming (1964). S vremenom, Pinter se sve više okretao političkim temama, pa je kritizirao ekonomsku politiku Margaret Thatcher i NATO–ovo bombardiranje za vrijeme kosovskoga rata, pridružio se inicijativi protiv suđenja Miloševiću, a 2003. objavio je zbirku antiratne poezije o iračkom ratu.


Booker Ircu Johnu Banvilleu


slika


Velika Britanija John Banville dobitnik je najuglednije britanske književne nagrade, Booker, za roman The Sea, što je prvi put u dvanaest godina da Booker odlazi u Irsku. Mračni roman o sjećanjima na djetinjstvo ispričan je pričom udovca Maxa Mordena, koji se vraća u selo na moru, gdje je jednom proveo ljeto. The Sea je četrnaesti roman 59–godišnjeg autora, koji je u konkurenciji za Bookera bio i 1989. godine. Banville je pobijedio favorite Juliana Barnesa, s romanom Arthur and George, autora koji ni treći put u najužoj konkurenciji nije nagrađen, i Kazua Ishigura s Never Let Me Go, koji je u Britaniji zaradio odlične kritike. Na popisu finalista bili su i Zadie Smith sa On Beauty, Sebastian Barry sa A Long Long Way i Ali Smith sa The Accidental. Izbor je kritiziran jer se na popisu finalista nisu našla nova djela Salmana Rushdieja, J. M. Coetzeea i Iana McEwana. Nagrada, dotirana s 50.000 funti, i utemeljena 1969, predaje se najboljem romanu iz Velike Britanije, Irske ili neke zemlje Commonwealtha objavljenu u posljednjih godinu dana. Prošle godine dobio ju je Alan Hollinghurst za The Line of Beauty.


María de la Pau Janer osvojila nagradu Planeta


slika


Španjolska Španjolska autorica María de la Pau Janer dobitnica je nagrade Planeta, sa 601.000 eura najviše dotirane književne nagrade španjolskoga govornog područja.

Autorica s Mallorce nagradu je primila za roman Pasiones romanas, ljubavnu priču, koja je istodobno i izjava ljubavi glavnom gradu Italije. Druga nagrada, vrijedna 150.000 eura, otišla je Peruancu Jamieju Baylyju za roman Y de repente un ángel. Španjolski izdavač Planeta nagradu predaje 54. put, no ovogodišnja je konkurencija bila u sjeni žalbi više članova žirija na slabu razinu prispjelih radova. Pisac Juan Marsé izjavio je da je i deset djela koje je ušlo na popis finalista »na niskoj književnoj razini«. Što se tiče dva nagrađena djela, poznati španjolski pisac rekao je da »iza njih doduše stoje dobre namjere, ali ona nisu uspjela«.


Prva Njemačka književna nagrada Arnu Geigeru


slika


Njemačka Laureat prvog izdanja Njemačke književne nagrade austrijski je pisac Arno Geiger. Savez njemačkog knjižarstva Geigerov obiteljski roman Es geht uns gut opisao je kao djelo što »stavlja u ravnotežu prolaznost i trenutak, povijesno i privatno, zaborav i sjećanja«. Nagrada, dotirana s 25.000 eura, od ove se godine predaje najboljem romanu njemačkog govornog područja. U konkurenciji uz Geigera bili su Daniel Kehlmann s hvaljenim romanom Die Vermessung der Welt, Thomas Lehr sa 42, Gert Loschütz sa Dunkle Gesellschaft, Gila Lustiger sa So sind wir i Friederike Mayröcker sa Und ich schüttelte einen Liebling.


Iva Krtalić Muiesan

Vijenac 303

303 - 27. listopada 2005. | Arhiva

Klikni za povratak