Preminula Kosovka Kužat Spaić

Na stranicama »Vijenca« čitajte o pregovorima Republike Hrvatske s Europskom Unijom. Analize, komentari, predviđanja i ocjene, razgovori s hrvatskim i europskim stručnjacima, odjeci iz Hrvatske i svijeta. Gdje je mjesto kulture, znanosti i obrazovanja u integracijskom procesu, kakvu će korist od pregovora i ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju imati hrvatska sveučilišta, javni instituti, umjetničke akademije, HAZU, Matica hrvatska, galerijske i muzejske ustanove, knjižnice i nakladništvo... »Vijenac« je otvoren, dragi čitatelji, i za vaša mišljenja i priloge.

Preminula Kosovka Kužat Spaić

Split, 10. listopada Kosovka Kužat Spaić, dugogodišnja djelatnica Zagrebačkoga kazališta lutaka i nekadašnja ravnateljica Dramskoga kazališta Gavella, umrla je u Splitu. Rođena je 1933. u Veloj Luci, srednju školu završila je u Zadru, gdje se prvi put susrela i s magijom kazališne lutke, koja će je pratiti cijeli život. Za vrijeme studija u Zagrebu postaje članicom Zagrebačkog kazališta lutaka, u kojem će ostati u stalnom angažmanu i nakon diplomiranja na Ekonomskom fakultetu. Bila je glumica–lutkarica, redateljica brojnih lutkarskih predstava, dramaturginja, pedagoginja i teoretičarka lutkarstva. Od posebna je značenja njezin angažman u programu Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku. Od osnutka Hrvatskoga centra UNIMA 1992. aktivna je članica Izvršnog odbora. Na Kongresu UNIMA u Magdeburgu proglašena je počasnom članicom svjetske Unime. Komemoracija Kosovki Kužat Spaić održana je 14. listopada u DK Gavella.

Gjalski Luki Paljetku

Zabok, 15. listopada Književna nagrada Ksavera Šandora Gjalskog, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika za najbolje prozno djelo, objavljeno od rujna 2004. do rujna ove godine, pripala je akademiku Luki Paljetku za knjigu Skroviti vrt u izdanju Profil Internationala iz Zagreba. Na natječaj za nagradu prispjelo je rekordnih 67 proznih djela. Nagrada će dobitniku biti svečano uručena 29. listopada na Danima Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku.

Irena Pasarić ravnateljica baleta HNK

Zagreb, 17. listopada Intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Ana Lederer imenovala je nacionalnu baletnu prvakinju Irenu Pasarić pomoćnicom intendantice — ravnateljicom Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Na raspisani natječaj, objavljen u »Vjesniku« 20. rujna 2005, prijavilo se troje kandidata. Nakon razmatranja natječajne dokumentacije i priloženih četverogodišnjih programa rada, intendantica je odlučila imenovati Irenu Pasarić, koja u potpunosti ispunjava uvjete iz objavljenoga natječaja. Odluka o imenovanju stupa na snagu s danom imenovanja.

Povrat kulturnih dobara iz SiCG

Zagreb, 20. listopada Međudržavno povjerenstvo za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore dogovorilo se o povratu kulturnih dobara Srpske pravoslavne crkve iz manastira i crkava u zadarskoj i šibensko–kninskoj biskupiji, koja se nalaze u Vojvodini i Beogradu, rečeno je na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture. Povjerenstvo je razgledalo manastire i crkve i utvrdilo da je povrat moguć te da će početi do kraja godine, izvijestila je predsjednica Povjerenstva, pomoćnica ministra kulture Branka Šulc. Većina kulturnoga blaga oteta u srpskoj agresiji na Hrvatsku nalazi se u Vojvodini i Beogradu, a troškove konzervatorskih radova podmirit će Ministarstvo kulture SiCG.

Dogovoren je i dalji povrat i obnova ikona s ikonostasa iz crkve sv. Georgija u Boboti u vukovarsko–srijemskoj županiji, koji se od 1993. nalazi u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu. Do sada je vraćeno sedam ikona, a povrat preostalih očekuje se potkraj ove ili u početku 2006. Osim baštine koju treba vratiti Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, Međudržavno je povjerenstvo istaknulo i povrat umjetnina Gradskom muzeju u Vukovaru, kojemu treba vratiti sedam posuda s arheološkog nalazišta Vučedol, dvije antičke skulpture iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i 81 crtež Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Ti su izlošci posuđeni Vojvođanskom muzeju u Novom Sadu Ugovorom o posudbi iz 1990. Javna ustanova Spomen–područja Jasenovac potražuje još 7706 predmeta i arhivskog gradiva, koje se prema neslužbenim informacijama nalaze dijelom u Muzeju genocida u Beogradu, a dijelom u Republici

Srpskoj — Federaciji BiH.

Prvi svečani zastor splitskom HNK

Split, 20. listopada U splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu predstavljen je svečani zastor Tragovi grada autora Matka Trebotića, prvi svečani zastor u 112 godina dugoj povijesti splitske kazališne zgrade. Zastor je Gradu Splitu i njegovu Hrvatskom narodnom kazalištu simbolično predao Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, koja je u cijelosti financirala projekt. Središnja je tema zastora, dimenzija 8 x 10 metara, klasični splitski križ, u kojemu se stapaju dvije velike tradicije: poganska i kršćanska, odnosno rimska i hrvatska ili carska Dioklecijanova i kraljevska Krešimirova.

Dugometražni Animafest

Zagreb, 25. listopada Sedamnaesti Animafest podijeljen u dva dijela — Natjecateljski programi dugometražnih animiranih filmova, koji će se održati od 25. do 30. listopada, te Natjecateljski programi kratkometražnih animiranih filmova, koji će se održati od 12 do 17. lipnja 2006. Umjesto tradicionalne Dvorane Lisinski, dugometražni Animafest održava se u kinu Tuškanac. Posjetitelji mogu vidjeti dvanaest filmova u konkurenciji te još sedam naslova u Programu plus. Posljednjega dana dugometražnog Animafesta u suradnji s međunarodnom udrugom animiranog filma (ASIFA) bit će obilježen i Svjetski dan animiranog filma. Taj će dan biti obilježen kao Dan hrvatske animacije i bit će prikazivani dugometražni filmovi domaće animirane produkcije.

Prihvaćena Konvencija o zaštiti i promociji različitosti kulturnog izražavanja

Pariz, 20. listopada UNESCO je golemom većinom glasova prihvatio sporazum o zaštiti i promociji kulturne raznolikosti koji bi trebao pomoći u očuvanju lingvističke i kulturne raznolikosti, kojima prijete negativni aspekti globalizacije. Za konvenciju je na plenarnom zasjedanju UNESCO-a u Parizu glasovalo 148 zemalja, a protiv su bile samo dvije — Sjedinjene Države i Izrael. Američki dužnosnici strahuju da bi sporazum mogao ugroziti slobodnu trgovinu i razmjenu ideja, dok ga je Francuska pozdravila kao veliku pobjedu koja će svim zemljama pomoći u očuvanju njihove nacionalne kulture i umjetnosti. Konvencija o zaštiti i promociji različitosti kulturnog izražavanja afirmira suvereno pravo zemalja da oblikuju svoje kulturne politike, s posebnim naglaskom na očuvanju kulturne raznolikosti. Zemlje potpisnice moći će se pozvati na konvenciju kako bi opravdale kvote koje su uvele kako bi zaštitile nacionalne filmske industrije od, primjerice, najezde holivudskih filmova. Konvencija ta-kođer promovira prava žena, različitih socijalnih skupina, manjina i domorodačkih naroda na kulturno izražavanje. Konvencija će postati obvezujuća tri mjeseca nakon što je ratificira najmanje trideset zemalja potpisnica.

Dodijeljene potpore za poticanje književnoga stvaralaštva

Zagreb, 19. listopada U Ministarstvu kulture objavljeni su rezultati javnoga poziva za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva, koje se dodjeljuju prvi put. Za potporu se natjecalo 140 književnika i prevoditelja, a dobilo ju je njih 25. Iznos ovogodišnjih potpora za književno stvaralaštvo je 900.000 kuna, koje je osiguralo Ministarstvo kulture, a podijeljene su u tri kategorije — četiri godišnje potpore po 84.000 kuna, šest polugodišnjih potpora po 42.000 kuna i 15 tromjesečnih potpora po 21.000 kuna (riječ je o bruto iznosima). Godišnje potpore dobili su Zvonimir Mrkonjić i Mirko Tomasović za zajednički rad na antologiji Trubadur, Robert Perišić i Milko Valent za nove romane te akademik Vojmir Vinja za prijevod Sabranih djela Michela de Montaignea. Dobitnici polugodišnje potpore su Renato Baretić i Mirjana Buljan za romane, Mate Maras za prijevod Shakespearea, Ludwig Bauer za antologiju suvremene slovačke poezije, Boris Beck za eseje te Graham Patrick Raymond McMaster za prijevod Marulićeve Judite na engleski jezik. Tromjesečnu potporu dobili su Vesna Biga, Branimir Bošnjak, Marijan Cipra, Nikola Đuretić, Miroslav Kirin, Vesna Krmpotić, Sanja Lov-renčić, Alojz Maje-tić, Zvonko Mako-vić, Igor Mandić, Gordan Nuhanović, Luko Paljetak, Edvard Popović, Boris Senker i Zvonko Todorovski. Povjerenstvo, u kojem su bili akademici Tonko Maroević i Ante Stamać, književni povjesničari Krešimir Nemec i Krešimir Bagić te predsjednik Društva hrvatskih književnika Stjepan Čuić, o dobitnicima potpora odlučivalo je na temelju oglednog arka i recenzija, kao i ugleda autora. Ugovori o potporama bit će potpisani do kraja ove godine.

Tadijanoviću Zlatna povelja MH

U Matici hrvatskoj 24. listopada pjesniku Dragutinu Tadijanoviću u povodu stote godišnjice života uručena je Zlatna povelja Matice hrvatske. Okupljene je pozdravio Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice, upućujući posebne pozdrave slavljeniku, najuglednijem i najstarijem, kako je kazao, članu Matice hrvatske. Potom se okupljenima obratio akademik Vlatko Pavletić, govoreći o Tadijanoviću kao prijatelju cijeloga njegova naraštaja, generaciji krugovaša, koja je prihvatila neke starije pisce kao uzore, mentore, a među njima na prvom mjestu Dragutina Tadijanovića, kao pjesnika koji im je u svakom pogledu odgovarao vrijednošću, cijelim životom, koji je izražen i u njegovoj poeziji, ali i stavom, jer nikada i ni u kojem smislu nije činio ustupke. Bio je dobar sugovornik, a imao je i takve pjesme koje bi svi rado bili potpisali. Tadijanović je, kazao je Pavletić, velik ne samo kao pjesnik nego i kao redaktor. I kada se čini da je najosobniji, da zapravo crpe iz osobnoga mita, on doseže univerzalno, rekao je Pavletić. Akademik Josip Bratulić istaknuo je Tadijanovićevu sposobnost da uvijek znade izabrati pravu riječ za sve situacije i za sve generacije. Istaknuo je uz pisanje i njegovo uređivanje knjiga, od kojih su neke, kazao je, spomenici naše pisane kulture. Stjepan Sučić govorio je o Tadijanoviću i Matici hrvatskoj, u čijoj je »Reviji« prvi put objavio pjesmu 1930. godine. Ali uz Maticu ga, kazao je Sučić, veže mnogo toga, pa tako i podatak da je 1953. bio i njezin potpredsjednik godinu dana, ali i nakon toga u Matici se održao i dalje svojim stvaralaštvom. Na kraju je posebnu rođendansku čestitku Tadijanoviću uputio i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, u kojoj je posebno istaknuo da ga je Tadiji, kao i ostale mlade pisce njegova doba, privukao jezik. O Tadijanoviću, kazao je, moglo bi se govoriti na stotine načina, ali teško je odabrati samo jedan. Zidić je stoga odabrao jednu pjesmu, pjesmu Kasni žetelac, koju smatra uzorom Tadijina pjesništva, koja je slikovitošću primjer Tadijanovića. Potom je pjesniku uručio Zlatnu povelju Matice hrvatske kao uredniku temeljnih izdanja hrvatskih pisaca i najstarijem članu Matice hrvatske za stoti rođendan. Tadijanović je na kraju zahvalio svim govornicima i prisutnima te je dodao da će, dok budu živjele njegove pjesme, živjeti i on. Događaj je glazbom popratila pijanistica Ida Gamulin izvodeći Lirske minijature Dore Pejačević.