Vijenac 303

Kazalište

TEATROSKOP

Krivi Billy u Požegi

Krivi Billy u Požegi

slika


Nakon Ljepotice iz Leenanea u Kazalištu Mala scena i Usamljenog zapada u Teatru Exit, Martin McDonagh, britansko–irska dramatičarska zvijezda koja je preživjela tek djelomično opravdano smještanje u kontekst nove europske drame, vraća se na hrvatske pozornice tekstom The Cripple of Inishmaan ili, u prijevodu, Krivi Billy s Inishmana, produkciji Gradskog kazališta Požega, koja će premijeru imati 27. listopada. I ovaj put McDonaghova radnja smještena je u zabačeni i najsiromašniji dio Irske, čime je bliska hrvatskoj publici, a protagonisti su ruralni gubitnici u duhovnoj i prirodnoj pustoši. U režiji Nine Kleflin i dramaturgiji Davora Špišića naslovnu ulogu igra Mijo Jurišić, a ostale Lela Margitić, Milica Nemeth Panežić, Robert Krajinović, Nela Kočiš, Ivan Vukelić, Adam Končić…


Pinocchio u Trešnji


slika


Drveni lutak star više od stoljeća najpoznatije je djelo talijanskoga pisca Carla Lorenzinija, poznatijega pod pseudonimom Carlo Collodi, i ujedno jedan od međaša svakog djetinjstva, djelomično i zato što je i sam zapravo priča o odrastanju. Kazalište Trešnja i autorska ekipa, ista koja se prošle sezone proslavila Alisom, Pinocchija će oživiti na premijeri 28. listopada. U naslovnoj ulozi odrvenit će se Rakan Rushaidat, dok će njegova oca drvodjelju igrati Bojan Navojec. U svim ostalim brojnim ulogama dječje inačice pikarskoga romana izmjenjivat će se Saša Anočić, Radovan Ruždjak, Krunoslav Klabučar, Ivana Bakarić, Aleksandra Naumov, Hrvoje Barišić, Đuro Rogina. Režiju, dramatizaciju, scenografiju, oblikovanje svjetla i koreografiju predstave potpisuje Saša Anočić, a glazbu Mario Mirković.


Ljepotica i zvijer u ZKL–u

Zagrebačko kazalište lutaka za 29. listopada najavljuje premijeru predstave Ljepotica i zvijer, prema bajkovitom predlošku Madame de Beaumont, francuske odgojiteljice iz 18. stoljeća koja je ispod fantazije željela progurati i satiru, točnije kritiku i ne tako davna običaja dogovorenih brakova. Priču, poznatu iz brojnih, čak i animiranofilmskih adaptacija, u ZKL–u će pod režijskom paskom Božidara Violića, s lutkama Vesne Balabanić, na sceni Miljenka Sekulića, uz glazbu Mate Matišića i pokret Zage Živković, izvesti ljepotica Marina Kostelac i zvijer Žarko Savić te Željko Mavrović, Mira Bosanac, Andrea Baković, Đuro Roić i Maja Nekić.


Egomanija u Exitu


slika


Nataša Lušetić, pripadnica plemena izvedbenih umjetnika — nomada koji ne pristaju na stalni angažman, ujedno je i jedna od osnivačica Teatra Exit, kamo se ipak sporadično vraća, kako izvođački tako i autorski. Ovaj put, jer je premijera najavljena za 4. studenog, na redu je njezin projekt naslova Egomanija, koji izvodi zajedno s Damirom Klemenićem, također izvedbenim umjetnikom slična profesionalnog puta. Pronalazeći zajedničku crtu u nepoznavanju granice između teatra pokreta i teatra riječi, dvojac je realizirao multimedijalni kazališni projekt koji, kako tvrde, pojam jastva promatra kroz prizmu uspješna poslovanja imaginarne tvrtke, točnije gdje pojedinac postaje tvrtka koja, baš kao i sve druge, teži uspješnu poslovanju. Video i zvuk za Egomaniju potpisuju Ivan Marušić Klif i Vjeran Pavlinić.


Žaba u Teatru &TD

Praizvedbom 5. i svečanom premijerom 6. studenog pred publiku će izaći Žaba, tekst s kojim je zagrebački dramatičar mlađe generacije Dubravko Mihanović pobijedio na natječaju za novi dramski tekst i osvojio nagradu Marin Držić za 2004. Riječ je o komornoj drami suvremene urbane tematike, koja se zbiva na Badnjak ovih nultih godina, kad se u brijačnici sastaju urbani gubitnici, svaki sa svojim svakodnevnim teretom, koji je u prazničnoj maničnoj depresiji još teži, toliko da vodi u samoubojstvo. Dubravko Mihanović već je zapažen kao autor hvaljena komada Bijelo, koji mu je također donio nagradu na natječaju koji raspisuje Ministarstvo kulture, i koji je doživio i kazališnu i televizijsku realizaciju. Žabu u Teatru &TD, sa zanimljivom podjelom u kojoj su Sreten Mokrović, Franjo Dijak, Sven Medvešek i Filip Juričić, režira Franka Perković.


Igor Ružić

Vijenac 303

303 - 27. listopada 2005. | Arhiva

Klikni za povratak