Zanimljivo i aktualno

»Suvremena lingvistika«, gl. ur. Vesna Muhvić–Dimanovski i Ida Raffaelli, br. 57 — 58, Zagrebački lingvistički krug Hrvatskoga filološkog društva, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2004.

»Suvremena lingvistika« vjerojatno je najvažniji jezikoslovni časopis u Hrvatskoj, s tridesetogodišnjom tradicijom. Osim te, tridesetogodišnje, »Suvremena lingvistika« ima i tradiciju povremenih prekida u izlaženju, uzrok kojih su bili malo preveliki (dvo)broj(ev)i u kojima su prikazivani velikani poput Muljačića, Filipovića i Katičića, ali i dugotrajna korektura, čekanje da suradnici pošalju radove, strog postupak osiguravanja kvalitete radova. No, dobro, jasno da smo skloni progledati vam kroz prste, cijenjene lingvistice i lingvisti, vrsnoća ima pravo na akademsku četvrt. Moramo vam, međutim, malo zamjeriti na cijeni kvalitete — koja, za 152 stranice ovog (dvo!)broja, iznosi 100 kn, što je ujedno i iznos godišnje pretplate. Nemojte se ljutiti, ipak biste trebali ostati pristupačni čitateljima, cijena bi trebala biti manje važna, jer su znanje i stručnost ionako neprocjenjivi. Ali, vratimo se sadržaju. Ovaj dvobroj nosi šest izvornih i jedan pregledni znanstveni rad, koji se bave temama od dijalektologije, strukturalne i kognitivne semantike, leksičkim posuđivanjem, tvorbom riječi. Izdvojili bismo O dijalektologiji kao jezikoslovnoj disciplini Dalibora Brozovića, rad u kojem su glavni pojmovi dijasistem, narječje, dijalekt i govor. Autorov je stil pitak i humorističan, a tekst obiluje šarenim primjerima (najvećim dijelom iz južnoslavenskih jezika), koji ilustriraju i potkrepljuju autorovo stajalište i teze. Rad ima vrijednost i kao prilog raspravi o hrvatskom standardu, jer se čini da je temeljit uvid u pojmove dijalektologije nužan da bi se problem riješio na pravi način. Golem plus ovog dvobroja »Suvremene lingvistike« iznimno je zanimljiv drugi dio, naime, sve ono nakon znanstvenih radova. Nažalost, opisujemo samo dva rada, u vrlo kratkim crtama. U rubrici Prikazi, ocjene, osvrti nalazi se upravo to, a valjalo bi istaknuti prikaz knjige Marka Tadića Jezične tehnologije i hrvatski jezik, koja je zanimljiva jer je, kako se kaže u prikazu, »knjiga koja objedinjuje i usustavljuje znanja iz ovog, do sada neobrađenog područja za hrvatski jezik«, pri čemu se područje odnosi na korpusnu i računalnu lingvistiku. Autor ovih redaka se nada da će biti progresa na polju primjene jezičnih tehnologija na naš jezik, jer slova č, ć, š, naprosto pojedu onih skromnih 160 znakova u SMS–u... U Obznanama smo naišli na recenziju knjige Language and sexuality. Contesting Meaning in Theory and Practice, koja se bavi tzv. queer lingvistikom, i pokušava objasniti vezu između spolnosti i jezika. Bilo bi sjajno uskoro vidjeti i ovu temu obrađenu među znanstvenim radovima. Sve u svemu, »Suvremena lingvistika« doista je suvremena, malo preskupa za naše pojmove, ali aktualna i kvalitetna, a istovremeno pristupačna izvan–stručnom čitateljstvu.

Bojan Glavašević