Turizam i prostor

»Čovjek i prostor«, mjesečnik Udruženja hrvatskih arhitekata, gl. ur. Zdravko Krasić, br. 5 — 6. 2005. (612 — 613), god. LII

Novi broj »Čovjeka i prostora« u nizu članaka obrađuje problem turizma kao neizostavna dijela suvremene kulture, koji je postao jedna od temeljnih oblikovnih sila našega svijeta, te izvještaje s brojnih seminara i natječaja. Uvodni članak Silve Kalčić, naslovljen Pogled turista, ističe kako je »arhitektura koja prati sveopće kretanje u potrazi za novim prostorima odmora, užitka, zabave i zaborava ambivalentna (…) Takva arhitektura, odbacivši puni volumen, kamen i čvrstoću (…) rabi rastere, modularne sustave, ljuske i opnaste ovojnice, a ukupni efekt njezinih građevina predstavlja superpoziciju svjetla i materijala. Na neki način takva arhitektura postaje (3d) snimka sebe same«. Autorica ističe značenje tržišne ekonomije u današnjim uvjetima i raspravlja o problemima turističke arhitekture u vezi s građanskom srednjom klasom, koja je najbrojniji konzument turističkih usluga, te o problemu starih povijesnih jezgri gradova (važna tema!) za koje smatra da »ostaju očuvane, restaurirane poput simbola — elegantnih školjki ispražnjenih od svoga izvornog živog sadržaja«. Slijedi rasprava o problemu splitske rive (s objavljenim odabranim natječajnim radovima), u povodu natječaja za njezino idejno rješenje uređenja i urbane opreme središnjega dijela. Stanko Piplović zaključuje da je »jedna od osnovnih vrijednosti glavnih radova umjerenost u intervencijama na povijesnom prostoru.«. Niko Gamulin piše o obnovi gospodarskoga kompleksa u Podšpilju na otoku Visu. Članak i cijela akcija iznimno su zanimljivi jer revaloriziraju polje, zanemareni element Mediterana. Vladimir Mattioni u tekstu Rijeka i šest obala dotiče se gorućeg problema grada Rijeke u kojem bi »uređenje triju obala — morske i dviju riječnih — trebalo biti osnovnim pokretačem razvoja grada. Rijeka u ovom času nema ni milimetra javnih staza uz obale. Tek se u fragmentima mo–že prići obali, i to samo na nekoliko točaka (!)«. Mattioni pokušava sagledati problem na praktičnim primjerima drugih gradova, npr. Baltimorea ili Chicaga. Tema turizma i razni problemi morske obale (npr. eksperimentalni elektromehanički sustav koji bi trebao štititi Veneciju od visokih voda u tekstu Sanje Jerković) raspravlja se ozbiljno iz raznih kutova u još pet opsežnijih članaka, u kojima se govori o propagandi i gospodarskim aspektima toga fenomena (Krunoslav Ivanišin, Go South!!!), o problemu kolonizacije obalnih područja (Idis Turato, Sindrom american beauty i kolonizacija obalnih područja) ili o karipskim turističkim zonama (Felix Madrazo).

Važno je istaknuti zanimljiv projekt o kojem piše Saša Žanko, u sklopu kojega je na Roterdamskom bijenalu arhitekture Hrvatska predstavljena u okviru izložbe Mare nostrum, u sekciji čija je osnovna namjera bila prezentirati istraživanja o utjecaju masovne kolonizacije svjetskih obala putem turizma. Projekt Novi svjetionici hrvatskog Jadrana »definiraju hrvatsku obalu kao Mediteran kakav bi mogao biti. Sedam projekata za sedam lokacija na hrvatskom Jadranu predstavljaju paradigmatske primjere za jedan drugačiji pristup, koji se zasniva na pretpostavci da su prostorne promjene rezultat kolektivne inteligencije koja se generira kroz utjecaj civilnog društva na razvoj obalnog prostora, tj. kroz proces preklapanja političkih, ekonomskih, socijalnih i ekoloških utjecaja na arhitektonsko — urbanistički projekt«. Platforma 9, 81, u svojoj socijalnoj angažiranosti, ovaj se put bavi Turističkim transformacijama u multidisciplinarnom projektu koji »tematizira kapacitete turizma za oblikovanje suvremenog društva, prostora i kulture«, a tekst o tome potpisuje Dinko Peračić. Potrebno je još istaknuti razgovor s Luisom Falcónom Martinezom de Maranónom, koji je bio gost kritičar prve radionice Turističke transformacije, u organizaciji Platforme 9, 81. Tema turizma velika je tema današnjega svijeta i posebno je aktualna za Hrvatsku. Zato je, nakon »Orisova« bavljenja njome u 32. broju, ovaj napor »Čovjeka i prostora« više nego dobrodošao.

Ivana Rončević