Otvoreni pregovori Hrvatske i Europske Unije

Bilateralna međuvladina konferencija EU-Hrvatska, kojom su svečano otvoreni pristupni pregovori, održana je 4. listopada 2005. u Luxembourgu, no velik posao Hrvatsku tek očekuje. Otvaranjem pristupnih pregovora s Europskom Unijom Hrvatska ulazi u najzahtjevniju fazu na putu prema punopravnom članstvu u EU-u, koja traži velike napore, ali donosi i brojne koristi. Pregovori s Europskom Unijom zapravo i nisu pravi pregovori jer svaka zemlja koja želi ući u EU mora u potpunosti preuzeti europske pravne tečevine, tzv. acquis communautairea, pa se zapravo pregovora uglavnom o vremenskim rokovima u kojima će zemlja prihvatiti pojedine dijelove acquis communautairea. Izuzeća može tražiti i Europska Unija — primjerice, tako je napravljeno pri kretanju radne snage, kada je zemljama članicama ostavljena mogućnost da na određeno razdoblje mogu ograničiti pristup radnicima iz deset zemalja koje su prošle godine ušle u EU.

Rijetko je moguće dogovoriti trajno odstupanje od europskih pravila. Pregovara se zapravo o tome kako će i kada zemlja kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i osigurati nadzor provedbe zakonske regulative. Prijelazna razdoblja najčešće traži zemlja kandidatkinja, mnogo rjeđe Europska Unija. Pregovori s Hrvatskom vodit će se u 35 poglavlja, dok je deset novih članica pregovaralo o 29 od 31 poglavlja acquis communautairea. O dva poglavlja pod nazivom institucionalne odredbe i ostalo ne vode se pregovori. U pregovaračkom okviru za Hrvatsku neka od 29 poglavlja podijeljena su na više njih kako bi se lakše vodili pregovori. Tako je primjerice poglavlje o poljoprivredi i ribarstvu podijeljeno na dva dijela, kao i poglavlje o pravosuđu i unutarnjim poslovima. Nakon svečanog otvaranja pristupnih pregovora na bilateralnoj međuvladinoj konferenciji EU-Hrvatska, Europska komisija i hrvatski pregovarački tim dogovaraju kada će se krenuti sa screeningom — dubinskom analizom usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s europskim. U posljednjem krugu proširenja najprije se čekalo da se screening obavi za sva poglavlja i tek se onda kretalo u pregovore po pojedinim poglavljima. U hrvatskom slučaju pregovori o pojedinim poglavljima moći će se otvarati čim se za njih završi screening, ne čekajući da se to obavi za sva poglavlja. Screeningom zemlja koja pregovara dobiva preliminarne naznake o pitanjima koja će se najvjerojatnije pojaviti u pregovorima. Prema riječima hrvatskoga glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka, screening za sedam poglavlja mogao bi početi već oko 20. listopada. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović najavila je da će se prvo otvoriti pregovori za screening poglavlja znanost i istraživanje, a zatim će uslijediti obrazovanje i kultura, javne nabave, tržišno natjecanje, pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja kapitala i ruralni razvoj. Znanost, istraživanje, obrazovanje i kultura odabrani su za sam početak pregovora, jer riječ je o tzv. lakim područjima u kojima, po dosadašnjem iskustvu, zemlje kandidati imaju najmanje problema tijekom pregovora. To su ujedno područja u kojima zakonodavstvo Europske Unije relativno malo zadire u zakonodavstvo države članice, odnosno kandidata. Prije početka konkretnih pregovora o pojedinom poglavlju obje strane utvrđuju pregovaračke pozicije, a brzinu pregovora određuje korektno usvajanje i provedba acquisa. Prije sama početka pregovora o pojedinom poglavlju Komisija predlaže kriterije koje treba ispuniti da bi se to poglavlje privremeno zatvorilo. Te kriterije, koji su novost u odnosu na prethodni krug proširenja, mora usvojiti Vijeće EU-a. Pregovori će se voditi u sklopu Međuvladine konferencije, gdje se odluke do-nose jednoglasno, što znači da svaka od 25 država članica Europske Unije može blokirati pregovore. Pregovarački sastanci održavaju se na razini ministara ili stalnih predstavnika zemalja članica s europske strane, i veleposlanika ili glavnih pregovarača zemlje kandidatkinje. Sastancima predsjeda predstavnik zemlje koja trenutačno predsjeda Unijom. Uloga Europske komisije tijekom pregovora jest da priprema prijedloge pregovaračkih pozicija te da bude u tijesnu kontaktu sa zemljom kandidatkinjom kako bi olakšala traženje rješenja za probleme koji nastaju tijekom pregovora. Brzina pregovora ovisi o stupnju pripremljenosti zemlje kandidatkinje i o složenosti problema koje treba riješiti, no iskustva iz posljednjega kruga pregovora govore da me-đu najteža poglavlja acquisa pripadaju zaštita okoliša, poljoprivreda, tržišno natjecanje, financijska pitanja, sloboda kretanja robe, kapitala te radne snage. Zaštita okoliša osjetljivo je područje jer traži mnogo novca, a Europska komisija u svojem je avisu ustvrdila da je okoliš jedino područje u kojem se Hrvatska ne može uskladiti u srednjoročnom, nego je za to potrebno dugoročno razdoblje. Nakon završetka pregovora o pojedinom poglavlju pregovori se privremeno zaključuju. Ta privremenost ostaje sve dok se na završe pregovori o svim poglavljima i dok se ne potpiše pristupni sporazum. Pristupni sporazum mora biti ratificiran u svim zemljama članicama i u zemlji kandidatkinji i tada se stječu uvjeti za punopravno članstvo. Želja je Hrvatske da proces bude završen do 2009, kako bi njezini građani mogli sudjelovati na izborima za Europski parlament.