Vijenac 302

Časopisi

»Relations literary magazine«

Afirmacija domaće literature

»Relations literary magazine«, The Journal of Croatian Literature 3 — 4, gl. ur. Tea Benčić Rimay, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2004.

Afirmacija domaće literature

slika


»Relations literary magazine«, The Journal of Croatian Literature 3 — 4, gl. ur. Tea Benčić Rimay, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2004.


Potreba za snažnijom artikulacijom tzv. malih književnosti u širem geografskom kontekstu posljednjih je godina rezultirala sve većim brojem lokalnih časopisa koji se svjetskoj javnosti pokušavaju predstaviti na nekom od popularnijih jezika. Prvi korak u tom smjeru bili su primjerci dvojezičnih izdanja literarnih publikacija da bismo danas, u sve većem broju, svjedočili ekskluzivnim primjercima namijenjenima ponajprije izvozu. Unatoč tradiciji prijevodnih publikacija u Hrvatskoj, cjelokupno je domaće suvremeno stvaralaštvo širem svijetu još prilična nepoznanica. Doduše, i to uglavnom putem privatnih poznanstava te osobnoga truda samih autora, neki od domaćih pisaca doživjeli su pristojan prijem u Europi, no većina literarne komunikacije do sada se uglavnom ipak odvijala u obrnutom smjeru. U jednom od najnovijih pokušaja da se Europa, pa i ostatak svijeta, upozna sa suvremenom hrvatskom književnom zbiljom, Hrvatsko društvo pisaca 2003. pokrenulo je pozamašni književni časopis »Relations«. Prema uredničkom planu časopis je trebao biti objavljivan naizmjenično na njemačkom, francuskom i engleskom jeziku. No, nakon trećeg, engleskog izdanja, uredništvo je, čini se, odlučilo igrati na sigurno i ipak zadržati posljednju, anglosaksonsku jezičnu orijentaciju. Tako i najnoviji dvobroj »Relations« cilja ponajprije na english speaking populaciju, čija brojnost danas nikako nije zanemariva. Četvrto izdanje ovog izvoznog proizvoda također donosi i neke već regularne rubrike i teme, a i grafičko–likovno oblikovanje doživjelo je tek zanemarive estetske promjene u odnosu na protekli broj. Jednako tako, očita je namjera da se i dalje u jednakoj mjeri pokušaju predstaviti domaća poezija i proza, štoviše, ovaj je broj možda čak i nešto pjesničkiji. Prva od stalnih cjelina — Portrait (Portret) predstavlja suvremenoga pjesnika Nikolu Šopa. Uz kratak uvod u život i djelo pjesnika esejima Zvonimira Mrkonjića, najveći dio časopisa zauzima izbor engleskih prijevoda Šopove poezije. Sljedeći niz tekstova, koji ujedno zaključuje cjelinu, donosi uvide u neke od aspekata Šopova stvaralaštva te intervju s autorom. Druga velika cjelina na sličan se način bavi stvaralaštvom jednog od suvremenih domaćih autora, no u njoj se na nešto detaljniji način pokušava odrediti značenje i položaj pojedinoga domaćeg pisca u suvremenom književnom okruženju. Dossier (Dosje) ovaj put analizira Ivana Slamniga. Uz detaljnu biografiju i pregled njegova cjelokupnoga pisanja — od poezije i različitih proznih radova do eseja, brojni se domaći autori i teoretičari osvrću na njegov rad, književni opus, analiziraju njegov prinos hrvatskoj književnosti. Preostale dvije stalne rubrike nešto su više općenitog karaktera; naime, riječ je o Critic’s choice... (Poizboru kritičara...) te Selected bibliography (Odabrana bibliografija). I dok su u prethodnom broju kritička stajališta iznijeli Velimir Visković i Miloš Đurđević, u ovom broju domaću prozu i poeziju po svom izboru kritiziraju Robert Perišić i Branko Maleš. Slobodnije koncipiran ostatak stranica ispunjava drama Tončija Petrasova Marovića — Antigona, Queen of Thebes te izbor radova dvoje suvremenih hrvatskih esejista — Žarka Paića i Dubravke Oraić Tolić. Ono što je odmah očito na svim razinama »Relations« jest iznimno profesionalan pristup zadatku afirmacije domaće suvremene literature u širem geografskom kontekstu — od iznimno bogate i kvalitetne likovne opreme broja do posve tehničkih detalja poput visoke kvalitete papira ili prijeloma tekstova. Također, svaki od autora uvrštenih članaka u kratkoj je natuknici predstavljen potencijalnim stranim čitateljima, često slabo upućenima u cjelokupnu hrvatsku literarnu scenu. Doduše, mala zamjerka može se uputiti dvama intervjuima u kojima nije naznačeno kojom prigodom ili kada su se točno odvijali te nejasnom dodatku na kraju kritičkog niza Roberta Perišića, koji se, bez ikakva objašnjenja, bavi sastavcima bjelovarskih gimnazijalaca s interneta. Budući da se sam izbor predstavljenih autora i/ili tekstova u časopisu teško može u potpunosti objektivno tretirati s obzirom da je to ponajprije stvar uredničke koncepcije i uredničkih stajališta te je, među ostalim, podložan i različitim subjektivnim pobudama, možemo se radije osvrnuti na prijevode, koji su uglavnom visoke kvalitete. U cjelini, »Relations« je časopis koji ima sve preduvjete da svijetu u najboljem svjetlu predstavi suvremenu hrvatsku književnu scenu, a koliko će to uspješno i napraviti, najviše od svega ipak ovisi o njegovoj uspješnoj inozemnoj distribuciji.


Jelena Gluhak

Vijenac 302

302 - 13. listopada 2005. | Arhiva

Klikni za povratak