Tako je počelo

Tako je počelo

Autorica Sabina Rešić, ak. slikarica i dizajnerica, dimenzije 35,50 x 29,82 mm, naklada 200 000, datum izdanja 9. rujna 2005.

Težnja čovjeka da prenese vijest brzinom misli na daljine stara je koliko i sam čovjek. U zbilji, tu želju čovjek je ostvario 24. svibnja 1844, kada je američki glazbenik i pedagog Samuel Fineley Breese Morse svojim izumom prenio poruku između Washingtona i Baltimorea. Uvođenje brzojava u Hrvatsku (tada u sklopu Austrijske Monarhije) zbit će se 1850, pet godina nakon njegova dolaska u Austriju. Brzojavna linija koja je već prije izgrađena od Beča do Celja povučena je uzduž ceste od Zidanoga Mosta do središta Zagreba 10. rujna 1850. Nešto kasnije, točnije 28. rujna, razmijenjene su brzojavke između Zagreba i Beča. Prvu brzojavku iz Zagreba u Beč uputio je podban Benko Lentulaj, koja je glasila: »Telegraf je u redu«. Iz Beča je slijedila brzojavka bana Jelačića, koji se u to doba tamo nalazio, na hrvatskom jeziku. Riječi Jelačićeve brzojavke glasile su: »S radostju sam primio vašu viest«. Prvobitna uloga brzojava bila je samo službena uporaba, zapravo u upravnoj i vojnoj službi. Uskoro je poprimila privrednu namjenu, da bi uslijedilo razdoblje uporabe brzojava za potrebe građanstva te za novinstvo, koje na plasiranju brzih i točnih vijesti i egzistira. Nakon 1850. Zagreb postaje čvorište brzojavnih linija. Godine 1854. izgrađene su brzojavne linije: Zagreb — Karlovac — Gospić — Zadar te Trst — Pazin — Pula; Zadar — Split — Dubrovnik, te Sisak — Metković, Otočac i Kaštel Novi 1857; Slavonski Brod 1858; Kostajnica — Nova Gradiška i Knin 1859. godine. Tijekom vremena brzojavna se mreža dalje širila, tako da su se polaganjem podmorskih kabela povezali i otoci s kopnom. Već 1860. s kopnom su povezani otoci Cres i Vir. Potkraj 1918. u Hrvatskoj je bilo više od četiristo brzojavnih ureda. U prvom razdoblju razvitka brzojava u Hrvatskoj rabljeni su Morseovi, Hughesovi i Baudotovi aparati. Motiv ovogodišnjeg izdanja za Dan marke obilježavanje je 155. godišnjice prve brzojavne linije u Hrvatskoj pa je za motiv izabran dio Morseova brzojavnog aparata. Autor je teksta u letku koji prati izdanje Nedjeljko Nižić. Marka je izdana u arku od dvadeset maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC).

Priredila Sandra Cekol