Starigradski ager za UNESCO-ovu listu

Zagreb, 14. rujna Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, koje djeluje u okviru Ministarstva kulture, novinarima je predstavilo dosje s nominacijom Starigradskog polja na Hvaru za UNESCO–ovu listu svjetske baštine. To će biti prvi od jedanaest hrvatskih prijedloga s nove pristupne liste koju je UNESCO nedavno prihvatio. Starigradsko polje (poznatije kao ager) smatra se najvećim i najplodnijim jadranskim poljem, a na njemu se nalazi najstariji i najbolje sačuvan antički katastar na Sredozemlju, koji potječe iz 4. stoljeća prije Krista, iz vremena grčke kolonizacije otoka Hvara. Ministar kulture Božo Biškupić predstavit će nominaciju Starigradskoga polja početkom listopada na Glavnoj skupštini UNESCO–a u Parizu. Bude li prijedlog prihvaćen, Starigradsko polje moglo bi postati dio zaštićene svjetske baštine najranije za dvije godine.

Dani Petra Šegedina

Korčula, 16. rujna Otkrivanjem spomen–ploče na rodnoj kući Petra Šegedina u žrnovskom zaseoku Postrana, kulturnim programom KPD–a Bratska sloga i izložbom novinskih natpisa o piscu, u Korčuli su, pod pokroviteljstvom Poglavarstva Grada Korčule, započeli Dani Petra Šegedina. Više o samoj manifestaciji pročitajte na 38. stranici »Vijenca«.

Dodijeljene nagrade HDKP

Zagreb, 17. rujna Redatelj, kazališni prevoditelj i dramaturg Vladimir Gerić na godišnjoj je skupštini Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) primio nagradu za životno djelo, dok su prevoditelji Mihaela Vekarić i Andy Jelčić dobili nagrade za najbolji prijevod fikcionalne i nefikcionalne proze.

Stota obljetnica rođenja Vladana Desnice

Islam Grčki, 17. rujna U organizaciji Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za hrvatsku povijest, Društva hrvatskih pisaca i Srpskoga kulturnog društva Prosvjeta, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, u Islamu Grčkom kod Zadra prigodnim je skupom obilježena stota obljetnica rođenja književnika Vladana Desnice (Zadar, 1905 — Zagreb, 1967). Na skupu su o značenju Desničina djela govorili izaslanik predsjednika Republike Siniša Tatalović i predsjednik Društva hrvatskih pisaca Velimir Visković.

Goran Grgić ponovno predsjednik HDDU

Zagreb, 22. rujna Na izbornoj skupštini Hrvatskoga društva dramskih umjetnika (HDDU) odlučeno je da će dosadašnji predsjednik Goran Grgić obavljati tu dužnost i u idućem četverogodišnjem razdoblju. Za članove Upravnog odbora izabrani su Trpimir Jurkić, Hrvoje Klobučar, Zlatko Krilić, Jasminka Mesarić, Srećko Šestan i Joško Ševo.

Uručene nagrade Vicko Andrić

Zagreb, 23. rujna Ministar kulture Božo Biškupić na svečanosti je u Hrvatskom državnom arhivu uručio nagrade Vicko Andrić za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj — za životno djelo Branki Šulc i godišnju nagradu Miljenku Domijanu. Branka Šulc nagradu je primila za sudjelovanje u unapređenju muzejske, galerijske, knjižnične i arhivske djelatnosti te izniman trud koji je uložila u identifikaciju i povrat kulturnih dobara koja su za vrijeme Domovinskoga rata otuđena i odnesena u Srbiju. Konzervatorska istraživanja, integralna restauracija i prezentacija katedrale sv. Marije Velike u Rabu i njezine riznice umjetnina, koje je vodio i proveo Miljenko Domijan, dugogodišnji zadarski i danas glavni hrvatski konzervator, ocjenjivački sud Ministarstva kulture proglasio je najuspješnijim konzervatorskim pothvatom u protekloj godini. U govoru održanu tom prigodom ministar Biškupić podsjetio je na važnost očuvanja spomeničke baštine te na potrebu stalne skrbi o njezinu očuvanju i prezentaciji.

Dan europske baštine

Zagreb, 23. rujna U povodu Dana europske baštine u Galeriji Klovićevi dvori postavljena je izložba Hrvatski lokaliteti na UNESCO–ovoj Listi svjetske baštine. Više od petsto fotografija vodećih hrvatskih fotografa na 47 panoa prikazuje šest hrvatskih lokaliteta upisanih na listu svjetske baštine. Ministarstvo kulture izložbu je dosad predstavilo u sjedištu UNESCO–a u Parizu, kao i u Münchenu, Rigi, Gdanjsku, Budimpešti, Ženevi te u Santiagu de Compostela u Španjolskoj. Nakon Hrvatske izložba putuje u Belgiju, Slovačku i Grčku. Zagrebačku izložbu otvorio je ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić.

»The Guardian« hvali Pulski filmski festival

Britanski list »The Guardian« uvrstio je filmski festival u Puli među tri najvažnija i najspektakularnija europska festivala na otvorenom, uz bok onima u Taormini na Siciliji i Locarnu u Švicarskoj. U reportaži novinara »Guardiana« koji je posjetio sva tri filmska festivala, naglasak je na njihovoj specifičnosti: golemim ekranima na kojima se projiciraju filmovi, velikim prostorima u kojima se održavaju, projekcijama u ljetnim noćima i, dakako, veliku broju gledatelja koji zajedno uživaju u filmovima. »Veličanstvena pulska Arena jedan je od najprostranijih sačuvanih amfiteatara u svijetu. Podijeljena je u tri etaže, svaka sa 72 arkade, a u nju može sjesti sedam tisuća gledatelja. Pulski filmski festival bio je vrlo monden šezdesetih, kada je Tito, koji je često boravio u rezidenciji na obližnjim Brijunima, bio pokrovitelj, što je privlačilo mnoge slavne osobe, uključujući Elizabeth Taylor, Richarda Burtona, Sophiju Loren i Orsona Wellesa. Iako je pulski festival otada opao, s dolaskom novog umjetničkog ravnatelja Zlatka Vidačkovića dobio je novi polet. Smisao festivala je prikazivanje hrvatskih filmova; zbog veličine i čari Arene hrvatski film na jednoj projekciji u Puli vjerojatno pogleda više ljudi nego tijekom cijele sezone prikazivanja«, piše »The Guardian«.