KARIKE I LANCI

»Nova Istra«, ur. Boris Domagoj Biletić; br.2, god. X, sv. XXX, DHK Pula, 2005.

Ljetni broj »Nove Istre« u prepoznatljivu ruhu na dvjestotinjak stranica nudi standardne rubrike u kojima se objavljuju suvremena hrvatska književnost, kraći prozni i poetski blok prijevoda te nekoliko studija i književnih osvrta. Tema je broja američki pisac, dramaturg, redatelj i glumac Sam Shepard. »Kauboj američkog teatra« predstavljen je dramom Ludi od ljubavi te proznim zapisima s turneje Boba Dylana sedamdesetih godina prošlog stoljeća. I dok je predstavljena drama (prevedena i izvedena na daskama splitskoga HNK prije dvadesetak godina) solidan komad u kojem kombinacija ogoljele scenografije i poetskog realizma rezultira oporim egzistencijalističkim prikazom motelske Amerike s elementima apsurda, mnogo veći gušt pruža čitanje putnog dnevnika koji je Shepard vodio prateći legendarnoga Dylana na njegovoj koncertnoj turneji. Proizvod fragmentarnih uspomena i usputnih bilježaka, taj putopis pokazuje autorovo umijeće pretvaranja kaotičnoga vrtloga ideja, ljudi i scenografija u iznimno živopisan, profinjen i precizan zapis o onodobnoj Americi i specifičnu načinu života u backstageu, pokazujući nam svu snagu poetike američkih grafita, od koje danas, nažalost, osim legende gotovo ništa nije ostalo.

Poetske slike

U proznom dijelu vrijedi izdvojiti tek dvije vrlo kratke priče Nenada Stipanića, u kojima se fantastika miješa s egzistencijalističkim strahom te pjesme Tomislava Ribića, koje odlikuju snažne poetske slike utemeljene na motivima rasapa, udaljenosti i nestanka. Rubrika Novi prijevodi donosi nam četiri priloga. Kratka priča talijanskog autora Uga Bettija sjetna je i opora crtica o susretu čovjeka i psa lutalice u kojoj Betti gradi ugođaj mediteranske topline u kombinaciji s hladnom, skandinavskom distancom. Ulomak iz romana Dobri Staljin predstavlja nam Viktora Jerofejeva. Jerofejevljeva je proza autobiografsko–ispovjednoga karaktera, u kojoj autor u osobnoj priči donosi skicu Sovjetskoga Saveza u razdoblju nakon Staljinove smrti. Ponešto pretjeran, odnosno povremeno idiličan prikaz komunističke Rusije, rezultat je autorova životopisa i diplomatskog podrijetla, no osnovni je ton u osnovi realističan, sa smislom za detalje i suptilnim isprepletanjem osobne priče i društvenoga konteksta. Uz navedene tematske cjeline u časopisu su tradicionalno zastupljeni i prilozi o zavičaju te nekoliko književnih kritika. »Nova Istra« kvalitetan je časopis s jasno definiranim disciplinarnim područjem (književnost, kulturološke i društvene teme), no ne bi škodilo malo više razigranosti u izboru tema, poneki svježiji prijevod kao i kvalitetniji blok domaće književnosti, koja i dalje ostaje najslabija karika »Nove Istre«.

Tonči Valentić