Grad u srednjem vijeku

O zaključcima 12. međunarodnog simpozija Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek, Motovun, 26 — 29. SVIBNJA 2005.

Grad u srednjem vijeku

Dvanaesti međunarodni simpozij MIC–a za kasnu antiku i srednji vijek podastro je sintezu arheoloških istraživanja urbanih struktura od Španjolske, Francuske, Italije do srednje Europe. Izneseni su također rezultati najnovijih istraživanja i teorije od kojih će neke zasigurno odrediti budući tijek znanosti

Od 26. do 29. svibnja u Motovunu se u organizaciji Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek održao 12. međunarodni simpozij pod naslovom Grad u srednjem vijeku. Dvadesetak znanstvenika razmatralo je široku i kompleksnu temu, problematiku grada — uopće definiciju grada, njegova značenja i funkcija, pitanje kontinuiteta, nastavljanja antičkih tekovina. Grad, shvaćen kao živi organizam, određen je fizičkim razvojem unutar vremena, stilskim promjenama, koje su ponajprije nastale kao rezultat društvenih promjena i potreba. Tako složeni problem zahtijeva ponajprije multidisciplinarni pristup, što su svojim predavanjem Društvena transformacija i ideja urbaniteta između kasne antike i ranoga srednjega vijeka naglasili Nikolina Maraković i Tin Turković sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Oni su grad sagledali kao sociološki fenomen, odnosno društveni prostor određen društvenom dinamikom, te podsjetili na značenje društvenih, duhovnih i materijalnih aspekata koji su vezani uz pojam urbaniteta.

URBANISTIČKA RAZMATRANJA GRADA

Urbanistički razvoj hrvatskih gradova bila je tema izlaganja domaćih stručnjaka, ali i jednoga francuskog. Tako je Neven Budak, također sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, u predavanju Neka pitanja o urbanističkom razvoju Raba od kasne antike do 13. stoljeća pokušao razjasniti razvoj grada čiji urbanitet nije do sada bio sustavno istraživan. Poreč je pak primjer grada čiji je razvoj mnogo bolje poznat, te je Ivan Matejčić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Puli, u izlaganju Novosti za topografiju ranokršćanskih spomenika u Poreču predočio rezultate novijih arheoloških istraživanja, koje u nekim točkama ispravljaju za sada poznate karte ranokršćanskoga grada. Morana Čaušević (Omišalj) bavila se arheološkim istraživanjem antičkih gradova kvarnerskih otoka u kasnoj antici, odnosno primjerima gradova Curicum (Krk), Fulfinum (Omišalj) i Apsorus (Osor). Dok Krk i Osor svjedoče o urbanom kontinuitetu od prapovijesti do današnjih dana, Fulfinum je sagrađen na novome, čistom terenu, a buduća će istraživanja razjasniti razloge i odrediti što točnije vrijeme njegova napuštanja. Iznijeti su i rezultati najnovijih istraživanja Salone. Pascale Chevalier (Université Blaise–Pascal, Clermond–Ferrand) i Jagoda Mardešić (Arheološki muzej, Split) predavanjem Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje, promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja podsjetile su na promjene u urbanizmu koje su tipične za mediteranske antičke gradove, a posebno su se usmjerile na rezultate istraživanja Oratorija A, koji daju presjek svakodnevnoga života od 4. do 7. stoljeća. Jasna Jeličić–Radonić (splitski Konzervatorski odjel) u izlaganju Salonitanska Urbs orientalis posvetila se istočnom dijelu antičkog grada, temelju današnjeg Solina. Poznavanje urbanističkoga razvoja antičke Salone stalno se proširuje zaštitnim arheološkim istraživanjima, koja prethode svim građevinskim zahvatima. Joško Belamarić, pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela, iznio je u predavanju Razvoj Dioklecijanove palače od 4. do 7. stoljeća teoriju da je splitska građevina u prvom redu fortifikacija, a ne klasična rimska imperijalna vila. Između ostalog Belamarić je podastro nove ideje o transformaciji careva mauzoleja i Jupitrova hrama u kršćanske crkve, te vrijeme konverzije pomiče sa sredine 7. na početak 5. stoljeća. Vladimir P. Goss s riječkoga Filozofskog fakulteta, u predavanju Dva modela romaničke teritorijalne organizacije u teritorijalnoj Hrvatskoj, objasnio je svoju teoriju o dvama modelima organizacije pejzaža — Zlatne doline — Valis Aurea i Zagrebačke gore — Medvednice.

IZNIMNO ZANIMLJIVE NOVE TEME

Crkvene, odnosno vjerske, te civilne funkcije u najvećoj mjeri određuju bit grada. Bela Zsolt Szakacs (Central European University, Budimpešta) istražio je položaj i ulogu katedrale unutar mađarskih srednjovjekovnih gradova. Zdenka Janeković–Römer (Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku) u izlaganju Dubrovnik i njegov prvi pastir kroz mijene civiteta u srednjem vijeku objasnila je specifičan odnos biskupa i dubrovačkih gradskih vlasti, u kojem je posljednja imala iznimnu nadmoć. Ana Marinković (Dubrovnik) govorila je u predavanju Hagiografski motivi i vizualni identitet: kasnosrednjovjekovni pečat trogirske komune o vizulanom identitetu Trogira, koji se temelji na hagiografiji blaženoga Ivana Trogirskog. Ivan Vedriš sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta analizirao je u predavanju Relikvije svetaca i slika ranosrednjovjekovnih dalmatinskih gradova vezu između identiteta ranosrednjovjekovnih urbanih zajednica i njihove recepcije antičkih i kršćanskih korijena tog identiteta. Miroslav Jeremić s beogradskog Arheološkog instituta u predavanju Odnos urbanih struktura srednjovjekovne Mitrovice i antičkog Sirmija iznio je među ostalim rezultate nedavnih iskopavanja iz 2003. i 2004, koja su donijela vrijedne podatke za urbanu topografiju srednjovjekovne Mitrovice. Josiane Teyssot (St–Hilaire–la–Croix) u predavanju Čista nečista voda u srednjovjekovnim gradovima zapada: primjer odvodnje otpadnih voda u Riomu (pokrajina Auvergne, Francuska) obradila je iznimno zanimljivu i (danas aktualnu) temu opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda. Istraživanje sustava odgovorit će na mnoga pitanja vezana uz svakodnevni život, ali i urbani razvoj. Isaac Sastre de Diego (Instituto de Arquelogía, Merida) u predavanju Grad u Španjolskoj između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka. Razvoj gradova kasteljanske visoravni razmotrio je trenutno poznavanje hispanskih gradova u kasnoantičkome razdoblju, njihov rast ili opadanje u zemljopisnim, ekonomskim, socijalnim i političkim aspektima.

PRINOS NAŠIH TALIJANSKIH SUSJEDA

Važan udio u simpoziju pripao je talijanskom bloku. Gian Pietro Brogiolo (Universita` degli studi di Padova) osvrnuo se na istraživanje urbane arheologije u Italiji (Ranosrednjovjekovni grad u Italiji, dvadeset godina nakon prvih iskopavanja). Flavia de Rubeis (Universitá degli Studi di Venezia Ca’Foscari) u predavanju Od javnoga do privatnoga pisanja — urbani krajolici u transformaciji prikazala je razvoj i promjene u pismenosti u odnosu na društvene transformacije od klasičnog doba Rima do srednjeg vijeka i tijekom toga razdoblja. Angela Borzacconi, Luca Villa i Serena Vitri (Soprintendenza per i Beni Archeologici del Friuli Venezia Giulia) predstavili su stanje arheoloških istraživanja i razvoj urbanizma u Cividaleu od kasne antike do srednjeg vijeka, a Riccardo Belcari (Universita` di Siena) iznio je predavanje Grad izvan zidina. Civitas, graditeljska djelatnost i umjetnička produkcija u 12. i 13. stoljeću: primjer Pise. Posebno je zanimljivo bilo izlaganje Giselle Cantino–Watagin (Dipartimento di Studi Umanistici, Facolta` di lettere e Filosofia, Universita` degli Studi del Piemonte Orientale, Vercelli) — Kasnoantički grad: između materijalnih dokaza i historiografskoga problema, u kojem se bavila identitetom kasnoantičkog grada, te problemom kontinuiteta, odnosno diskontinuiteta rimskoga carskog grada. Istaknula je ideju o kontinuiranom urbanitetu, koji se u pojedinim razdobljima različito manifestira, no koji ovisi ponajprije o funkciji i značenju sama grada. Dvanaesti međunarodni simpozij MIC–a za kasnu antiku i srednji vijek podastro je sintezu arheoloških istraživanja urbanih struktura od Španjolske, Francuske, Italije do srednje Europe. Izneseni su također rezultati najnovijih istraživanja i teorije od kojih će neke zasigurno odrediti budući tijek znanosti. Arheologija je svakako bila najzastupljenija, no pokazalo se kako je poznavanje materijalne zbilje potpuno tek uz sociološko, povijesno i umjetničko povijesno (ikonološko) razumijevanje problematike. Organizatori s Miljenkom Jurkovićem na čelu posebno ustrajavaju na raspravama u kojima se dodatno razjašnjavaju pojedine nedoumice, te dolazi do zanimljivih zaključaka. Podsjećamo da će sva predavanja u pisanom obliku biti dostupna u sljedećem broju časopisa Hortus artium medievalium, također u izdanju Međunarodnog istraživačkog centra.

Barbara Vujanović