GROŽNJANSKE SENZACIJE

GROŽNJANSKE SENZACIJE

I ovaj je simpozij/radionica protekao u poznatoj grožnjanskoj atmosferi ravnoteže ozbiljnosti i ležernosti, intenzivnog rada i opuštene zabave, a svatko je od sudionika profitirao novim spoznajama o svijetu u kojem živimo

U istarskom je Grožnjanu od 7. do 14. kolovoza održan, drugu godinu za redom, Međunarodni simpozij za teoriju i oblikovanje u digitalno doba s arhitektonskom radionicom, posvećen temi Senzacija — ostajanje u vezi. Skup je organiziran združenim naporima grožnjanskog Međunarodnoga kulturnog centra Hrvatske glazbene mladeži (logistika) i studija Penezić i Rogina (koncepcija, organizacija i vođenje radionice). Teoretskim je dijelom programa ponovno, kao i prošle godine, ravnao profesor Nigel Whiteley, voditelj Škole kreativnih umjetnosti Umjetničkog odjela Univerziteta u britanskom Lancasteru. Simpozij je okupio polaznike različitih profila i vokacija — studente, arhitekte, dizajnere, povjesničare umjetnosti, kuratore — iz više zemalja (Engleska, Francuska, Slovenija, BiH, Makedonija, Hrvatska), a interdisciplinarnom karakteru i uspjehu skupa znatno su pridonijeli i gostujući kritičari/predavači: Masayo Ave, multimedijalna dizajnerica iz Milana, arhitektica Helena Paver Njirić te arhitekt i teoretičar Antonino Saggio, profesor na rimskom Sveučilištu La Sapienza i urednik važne edicije IT Revolution in Architecture.

Međudjelovanje teorije i oblikovanja

Iako se ovogodišnji simpozij službeno vodi pod rednim brojem dva, njegovi korijeni sežu još u 1989. godinu, kada smo pod utjecajem kulturnih teorija Reynera Banhama i radikalnih ideja Cedrica Pricea pokrenuli prvi Međunarodni simpozij za teoriju i oblikovanje u trećoj mašinskoj eri. Već sljedeće godine u Grožnjan dolazi Cedric Price, kao voditelj radionice te, prvi put, za teoretski dio Nigel Whiteley. Bio je to vrhunac predratne serije simpozija, koja je uskoro prekinuta zbog ratnih (ne)prilika.

Ohrabreni prijašnjim uspjehom i pozitivnim reakcijama mnogih, prošle smo godine nanovo pokrenuli međunarodni skup koncipiran prema izvornim postavkama međudjelovanja teorije i oblikovanja sa svrhom istraživanja stvarnih kakvoća svijeta u kojem živimo i njegovih refleksija na oblikovanje suvremene arhitekture i okoliša. Svjesni važnosti dramatičnih promjena koje su se dogodile u proteklih desetak godina i prijelaza iz mehaničke u digitalnu eru u kojoj je digitalizacija prožela sve pore ljudske svakodnevice, donoseći nove specifične kondicije i zakonitosti s kojima se većina arhitektonskih praksi (još) sustavno ne bavi, obnovljeni smo simpozij posvetili temi teorije i oblikovanja u digitalno doba.

Ovogodišnji je skup s temom Senzacija — ostajanje u vezi bio dalji iskorak u problematiziranju kakvoća digitalne ere i njezinih utjecaja na suvremeno oblikovanje s naglaskom na kreiranju nove multisenzorijske prirode. Naime u digitalnoj eri postajemo sve više svjesni važnosti holističkoga pristupa koji vodi, ako ne potpunoj integraciji, a ono barem stalno promjenjivu međuodnosu uma i tijela. Temom simpozija željela se naglasiti potreba za potpunijim uključivanjem svih osjetila u procesu oblikovanja za digitalno doba i predvladavanje dominacije vizualnosti kao glavnoga obilježja kasne mehaničke ere, pri čemu ostajanje u vezi ne znači samo komunikaciju putem elektronskih medija, simulakruma i hiperrealnosti, nego i u doslovnom smislu sveobuhvatno iskustvo polifonije osjetila dodira, sluha, mirisa, okusa i vida.

Multisenzorijski ambijenti

Simpozij je stavio naglasak na praktič–nom radu, kojemu su prethodili inspirativni teoretski uvodi, a Grožnjan se sa svojim multisenzorijskim ambijentima pokazao kao idealan poligon ne samo za otkrivanje često prikrivenih senzacija fizičke realnosti nego i za istraživanje potencijala digitalne realnosti i informacijskih tehnologija u kreiranju jednoga novog multisenzorijskog okoliša. Radionica pod naslovom Senzacija u Grožnjanu / Grožnjanska senzacija postavila je pred polaznike zadaću istraživanja fenomenoloških, a ne samo funkcionalnih ili estetskih karakteristika senzacija neposrednog okoliša te prezentaciju ideje tjelesnosti u bliskoj vezi s digitalizacijom. U traganju za više mobilnosti i senzitivnosti u postojećim strukturama od sudionika se očekivao respekt za ambijentalne vrijednosti i graditeljsku baštinu, ali ne kao posvemašnja restrikcija.

Radionica je vremenski bila podijeljena u dva trodnevna dijela, između kojih je organizirana jednodnevna tura Istrom, čiji je glavni cilj bila Raša, jedinstveni planirani rudarski gradić podignut u samo petstotinjak dana tridesetih godina prošlog stoljeća. Istoga smo dana 10. kolovoza, na dan njegove smrti, održali posvetu Cedricu Priceu, čije je ime postalo neizostavan dio grožnjanske povijesti.

U prvom dijelu radionice, predviđenu za konceptualizaciju projekata, sudionicima su zadane dvije vježbe s istraživanjem i usporedbom kakvoća senzacija fizičke i digitalne stvarnosti te, u drugoj fazi, njihovim sažimanjem u hibridne međurealnosti. U razmatranju fenomena fizičkih i digitalnih senzacija važan su putokaz bila izlaganja Masayo Ave, koja je prezentirala povezivanje oblikovanja i taktilnosti u dizajnu haptičkog sučelja s originalnim haptičkim rječnikom, te Antonina Saggioa, jednog od vodećih eksperata u pitanjima IT–revolucije u arhitekturi, koji je govorio o povezanosti tjelesnosti i digitalizacije.

Ozbiljnost i ležernost

Nakon konceptualizacije uslijedila je faza razrade i finaliziranja projekata kojima su sudionici nastojali transformirati grožnjansku infrastrukturu u senzitivniji životni okoliš. Ponuđena su rješenja u rasponu od revitalizacije zatečenih ambijenata poput obnove napuštenoga boćališta i njegove preobrazbe u hipersenzitivni digitalni okoliš u projektu JOGrožnjan Siniše Zdjelara ili pak koncepta višeosjetilne stupice Barbare Kalaš i Senke Ibrišimbegović iz koje posjetilac može izaći tek nakon sveobuhvatna osjetilnog iskustva određenog prostornog sklopa pa sve do produkt–dizajn izdjeljaka Mirne Grubišić, osobnih osjetilnih memorabilija uporabne vrijednosti kao evokacije i vremenske ekstenzije grožnjanskih senzacije.

Valja istaknuti da je i ovaj simpozij/radionica protekao u poznatoj grožnjanskoj atmosferi ravnoteže ozbiljnosti i ležernosti, intenzivnog rada i opuštene zabave, te da je svatko od sudionika profitirao novim spoznajama o svijetu u kojem živimo.

Vinko Penezić