Društvene i religijske promjene

»Sociologija sela«, časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, ur. Antun Petak, br. 168 (2), Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, travanj — lipanj 2005.

Travanjsko–lipanjski, broj »Sociologije sela« zapravo bi trebao biti naslovljen »Sociologija religije«, jer je upravo religija tema članaka, osvrta i prikaza objavljenih u ovom izdanju. Riječ je o radovima iz projekta Društvene i religijske promjene u Hrvatskoj, realizirana u razdoblju od 2002. do 2005. u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Autori članaka istražuju tradicionalnu religioznost u Lijepoj našoj, sagledavajući utjecaj društveno–političkih promjena na religijsku identifikaciju, religijsku praksu i vjerovanja, ali se bave i praktičnim utjecajem religije na svakodnevicu, poput stajališta o pobačaju, odnosima među vjerskim zajednicama te javnom ulogom svećenika. Svi članci objavljeni u ovom broju čine cjelinu iz koje je doista bilo teško izdvojiti dva koji su reprezentativni. U uvodnom i sljedećem članku Dinka Marinović Jerolimov uvodi nas u teoretsko–hipotetski okvir istraživanja Društvene i religijske promjene u Hrvatskoj, izlažući koncept i predmet projekta. Budući da je religija duboko individualna pojava, uvijek je problematično operacionalizirati je i prevesti je u mjerljiv oblik; autori istraživanja definirali su je kao »sustav ideja, vjerovanja, vrijednosti i prakse, koji se odnosi na nadnaravno, transcendentno (biće), nadljudsku i mističnu moć, koja se doživljava i kao sveta«. Autorica preko analize rezultata istraživanja uranja u najdublju intimu dijela našeg društva da bi ga ocrtala i pomogla nam da bolje shvatimo ovaj dio mehanizma koji ga pokreće. Posebno zanimljiv dio članka razlike su između pojedinih skupina ispitanika u religijskom i vrijednosnom aspektu, s obzirom na njihova sociodemografska obilježja. Crkva i Coca–Cola Posljednji je znanstveni rad u ovom broju »Sociologije sela« onaj Ivana Cifrića, pod naslovom Svećenici, Crkva i društvo: moguće promjene. Cifrić se u članku bavi možda i najaktualnijim pitanjima koje hrvatska javnost upućuje Crkvi, poput celibata, uloge žene u Crkvi te odnosa s drugim vjerskim zajednicama. Osim dogmatskih pitanja, u članku je analizirano stajalište građana o financiranju i oporezivanju vjerskih zajednica te prema ulogama svećenika u javnim aktivnostima poput politike. Cifrić uočava da se iza odgovora na ta, izravno nepovezana, pitanja, kriju dvije skupine ispitanika, koje on naziva tradicionalnim (pretkoncilskim) i reformskim (ili pokoncilskim) blokom, s obzirom na spremnost na promjene u Crkvi i s obzirom na mišljenja o odnosu Crkve i države. Da su ovaj rad pročitali u Coca–Cola Company, možda bi reklamna kampanja za Coca–Colu Light izgledala drukčije... Osim ovih radova, u ovom broju »Sociologije sela« nalaze se recenzije knjiga Filozofijske, religijske i društvene teme Nikole Skledara, Crkve reformacijske baštine u Hrvatskoj Stanka Jambreka te izvještaj sa 29. međunarodnog skupa The future of Religion: different concepts of Religion and Modernitiy and Post–Modernity, održanog u Dubrovniku, od 24. do 30. travnja ove godine.

Bojan Glavašević