Veliki bazar arhitekture

Veliki bazar arhitekture

U grad na Bosporu pristiglo je više od sedam tisuća registriranih sudionika. U sklopu vrlo aktivna akademskog programa održana su 264 izlaganja, 202 postera, 21 chat room, 16 multimedijskih prezentacija, 3 speakers’ cornera i 19 tematskih sastanaka

Arhitekti iz svih krajeva svijeta okupljaju se svake treće godine u nekoj od svjetskih metropola na kongresu Međunarodne unije arhitekata (UIA) kako bi raspravili važne arhitektonske teme, prezentirali ideje i izmijenili profesionalna iskustva ili se naprosto družili s kolegama i stekli nova te obnovili stara poznanstva i prijateljstva. Nakon Pekinga 1999. i Berlina 2002. ove je godine na red došao Istanbul, u kojem je od 3. do 7. srpnja održan 22. svjetski arhitektonski kongres UIA 2005, s temom Gradovi: veliki bazar arhitektura.

Rekordni broj starhitekata

Valja odmah istaknuti da je najvažniji ovogodišnji događaj u svijetu arhitekture, kojem sam imao prilike prisustvovati kao predstavnik Hrvatske komore arhitekata i inženjera, zajedno sa Zrinkom Fabijanec, Zlatkom Hanžekom i Vladimirom Petrovićem, požnjeo veliki uspjeh zahvaljujući ponajviše odličnoj organizaciji Komore arhitekata Turske, grada Istanbula i UIA. Nakon višegodišnjih priprema turski su arhitekti i gradske vlasti, na čelu s gradonačelnikom Istanbula arhitektom Tadirom Topbaşom, spremno i raširenih ruku dočekali brojne sudionike i goste.

O uspješnosti Istanbulskog kongresa svjedoče i impresivni statistički pokazatelji. Privučeni bogatim programom i rekordnim brojem svjetskih starhitekata kao i najavom vesele mediteransko-orijentalne fešte, u grad na Bosporu pristiglo je više od sedam tisuća registriranih sudionika, od kojih su gotovo trećinu činili studenti, a tijekom pet kongresnih dana ukupno je deset tisuća arhitekata iz 112 zemalja i nebrojeno građana iskoristilo mogućnost posjeta nekoj od popratnih manifestacija i izložbi u gradu.

U sklopu vrlo aktivna akademskog programa održana su 264 izlaganja, 202 postera, 21 chat room, 16 multimedijskih prezentacija, 3 speakers’ cornera i 19 tematskih sastanaka. Nacionalne arhitektonske udruge, među kojima i naša UHA, te radne sekcije UIA pripremile su ukupno 55 izložbi posvećenih temama arhitektonske profesije, edukacije te odnosa arhitekture, društva i grada, a na brojnim lokacijama širom Istanbula postavljeno je još 105 izložbi otvorenih za javnost. Kongres je privukao i veliku medijsku pozornost. Pet stotina lokalnih i stranih novinara i više televizijskih kuća izvještavalo je s kongresa, a organizatori su svakodnevno izdavali specijalne novine »CongressValleyToday«.

Prezentacija ideja i razmjena iskustava

Zapaženi su bili i predstavnici raznih arhitektonskih institucija i profesionalnih organizacija, izdavači stručne literature i arhitektonskih časopisa, građevinske tvrtke te proizvođači materijala i opreme. Pristigli iz cijeloga svijeta sa svojim štandovima i mobilnim izložbenim kontejnerima oni su, u duhu teme kongresa, preobrazili Istanbul u Veliki bazar arhitekture, otvoren za sve koji su odgovorni i sudjeluju u oblikovanju suvremenog okoliša -arhitekte, studente, političare, kompanije, klijente i izvođače, pojedince i ustanove, kako bi prezentirali svoje ideje i razmijenili iskustva s ostatkom svijeta. U tom bogatstvu izričaja cilj je kongresa bio usmjeren na proslavu grada kao najveće i nasloženije kreacije ljudske civilizacije, kao mjesta pluraliteta i društvenih interakcija u kojem živimo, radimo, učimo, odmaramo se i vodimo ljubav, rađamo se i umiremo.

Praktički je nemoguće u ovom članku pobrojiti, a ka-moli podrobnije opisati sve ono o čemu se govorilo i ras-pravljalo na mnogobrojnim prezentacijama, forumima, okruglim stolovima i radionicama, počevši od općih tema o značenju i mjestu struke u globaliziranom postindustrijskom društvu 21. stoljeća, posebno u smislu važne uloge arhitekata u kreiranju gradova i kvalitetnog ekološki održivog životnog okoliša, preko regionalnih i nacionalnih specifičnosti poput stalne opasnosti od potresa u jugoistočnoj Aziji, pa sve do razglabanja o suvremenim trendovima pojedinih arhitektonskih tipologija ili pak o feministički nastrojenoj raspravi o prinosu arhitektica modernoj arhitekturi.

Ključna izlaganja

Jedan od najatraktivnijih segmenata kongresa bila su tzv. ključna izlaganja arhitektonskih zvijezda iz različitih zemalja svijeta. Nastupi 26 vodećih protagonista globalne arhitektonske scene s prezentacijom radova dobro su ilustrirali pluralizam pristupa i raznolikost pojedinačnih kreativnih poetika u suvremenoj arhitekturi u rasponu od inovativne papirnate arhitekture japanskog majstora Shigerua Bana i ekološki osjetljivih kuća Glenna Murcutta pa sve do hiperdinamičnih skulpturalnih formi Zahe Hadid i minimalističkih betonskih hramova tišine Tadaa Anda, dobitnika Zlatne medalje UIA, što mu je dodijeljena na kongresu. Od svih glavnih predavača najviše me se dojmio Peter Eisenman, koji je održao izlaganje o biti arhitektonskih stvari u novoj digitalnoj eri. Najavljujući novu paradigmu, Eisenman današnjoj dominaciji medija, vizualnog i mentalnog, suprotstavlja multisenzorijsku arhitekturu, taktilno i tjelesno.

Dvije najveće kongresne dvorane s paralelnim rasporedom izlaganja starhitekata bile su stalno dupkom pune arhitekata i osobito studenata, uzbuđenih zbog blizine svojih uzora. Osim arhitektonskih zvijezda studente su na kongres privukle brojne radionice te studentski natječaj s temom Ekstrem: kreiranje prostora u ekstremnim uvjetima, na koji je pristiglo više od tisuću radova, između kojih je 27 najuspješnijih honorirano nagradama i priznanjima.

Bogati raspored događanja nije se ograničio samo na Kongresnu dolinu, gdje se odvijao službeni dio programa, nego se cijeli grad sa svojim ulicama, avenijama, parkovima, trgovima, galerijama, gradskim vlastima, nevladinim organizacijama, umjetnicima i građanima transformirao u raskošnu pozornicu raznolikih popratnih zbivanja, izložbi, koncerata, plesa, filmskih projekcija.

Zapravo je glavni lik kongresa bio sam grad Istanbul. Svjetska metropola bogate povijesne baštine sa 2600 godina neprekinuta urbanog trajanja, smještena na jedinstvenoj poziciji što spaja dva kontinenta, prepuna je slojevitih suprotnosti što obilježuju suvremene gradove. U Istanbulu su izmiješani mnogi narodi, kulture, klase i vjere, povijest i budućnost, moderno i tradicionalno, lokalno i globalno, Istok i Zapad; u njemu se prelamaju sve negativnosti eksplozivnog bujanja, praćena kaotičnim urbanim transformacijama, sa silnom pozitivnom energijom, iznimnom vitalnošću i poticajnim kontradikcijama što daju nadu za budućnost. Stoga je metropola na Bosporu bila idealno mjesto za propitkivanje vruće teme o sudbini grada koja je zaključena optimističkom tezom - grad nije problem, grad je rješenje.Vinko Penezić