Novi ravnatelj ciriške opere

Novi ravnatelj ciriške opere

Franz Welser-Möst, glazbeni ravnatelj Clevlandskog orkestra i šef dirigent ciriške opere, promaknut je u ravnatelja navedene operne kuće, na koje mjesto stupa u studenome ove godine, a mandat će trajati sve do 2011. godine. Objavljeno je da njegove nove obveze neće negativno utjecati na angažman u Clevlandskom orkestru, čiji su planovi u idućim sezonama vrlo ambiciozni. Naime, planirane su televizijske i DVD-produkcije izvedbi uživo u Europi Brucknerove 5. i Mahlerove 2. simfonije, potom svjetske praizvedbe novih djela Chen Yi (kolovoz 2005), Georga Friedricha Haasa (ožujak 2006), Juliana Andersona (travanj 2007) i Johannesa Marie Stauda (2008/9). Počevši s idućom sezonom 2006/7, orkestar će svaku sezonu zaključiti dvotjednim festivalom, za koji će prirediti koncertnu verziju neke opere, uz koje će se vezivati i različite edukacijske aktivnosti. Prvu će prirediti izvedbu Straussova Kavalira s ružom.

Xian Zhang u Njujorškoj filharmoniji

Mlada tridesetdvogodišnja dirigentica kineskoga podrijetla, Xian Zhang, imenovana je pomoćnom dirigenticom Njujorške fiharmonije, čiji je glazbeni ravnatelj Lorin Maazel. Dvogodišnji ugovor zaslužila je odličnim radom s orkestrom u proteklih deset mjeseci. Filharmonijski debi ostvarila je upravo s tim orkestrom u veljači prošle godine. Važno je napomenuti da je protekle četiri godine bila glazbena ravnateljica Koncertnog orkestra Glazbenog konzervatorija u Cincinnatiju te da je 2002. bila jedna od pobjednika Dirigentskog natjecanja Maazel-Vilar.

Započelo preuređenje Boljšoj teatra

Zlatni zastori najvažnije ruske teatarske i operne kuće skinuti su 1. lipnja, kada je službeno započelo preuređenje Boljšoj teatra, koje će trajati tri godine. Ukupan trošak radova procijenjen je na 580 milijuna eura, što je do sada najviša cijena preuređenja operne kuće uopće u svijetu. Navedenoj se cijeni približavaju samo troškovi sređivanja Marijinskog teatra i londonske Kraljevske opere. Čitavu svotu odobrio je predsjednik Vladimir Putin iz godišnjega državnog proračuna.

Uglazbljena grčka drama

Skladatelj Ed Hughes i redatelj John Fulljames upustili su se u pustolovinu opernog uglazbljenja Aristofanove drame Ptice. Ansambl The Opera Group i vokalni ansambl I Fagiolini uspješno su realizirali njihove zamisli na libreto Glyn Maxwell. Glazbena adaptacija drame zahtijeva osebujan tretman, a autori su se odlučili usredotočiti na nastupe i ponajprije ulogu zbora te jedinoga protagonista kojega je superiornom uživljenošću utjelovio glumac Glenville Hargreaves. Atmosferu priče najavio je trodijelni uvodni dio, koji se sastojao od Chant des Oyseaulx Clément Janequina, The Three Ravens Thomasa Ravenscrofta i Birds' Display (D'Monstranz Vöögeli) Pera Nřrgĺrda.

Stockhausenov Stimmung u londonskom neboderu

U sklopu Festivala grada Londona 27. je lipnja u jednom od najpoznatijih londonskih nebodera priređena izvedba Stockhausenova osamdesetminutnog djela meditativnog karaktera Stimmung, skladana 1968, koje znači skladateljev zakorak u svojevrstan minimalizam. Šest pjevača ansambla Singcircle voditelja Gregoryja Rosea sjedili su u najvišoj prostoriji nebodera Swiss Re Building, oko okrugloga stola, te nastojali istraživati glasovne zvukove onako kako je sam autor zamislio. Impozantni pogled na London u trenutku zalaska sunca samo je dodatno pridonio zaista osebujnoj atmosferi, koju je moglo doživjeti tek stotinjak uzvanika, uglavnom poznatih imena londonske glazbene industrije. Na taj je način jedna glazbeno i umjetnički nerelevantna građevina postala dio mnogo šire i drukčije cjeline.

Stotinu godina miješanja umjetnosti

U Muzeju Hirshhorn ovoga će ljeta i jeseni biti postavljena izložba naslovljena Visual Music: Synaesthesia in Art and Music Since 1900, koju je osmislio Kerry Brougher u suradnji s Judith Zilczer i Jeremyjem Strickom (ravnateljem Muzeja suvremene umjetnosti u Los Angelesu, gdje je izložba premijerno postavljena u veljači ove godine). Zapravo, riječ je o povijesti fantazije kojom metafore, kojima pokušavamo opisati glazbu, postaju stvarne i opipljive. Osnovno pitanje koje postavlja ove izložba jest odakle dolazi ta fantazija te što je to što umjetnika navodi na ulaženje u prostor druge umjetnosti, drugoga medija izražavanja i komunikacije. Neki od izložaka djela su poznatih umjetnika, primjerice Mana Raya, Paula Kleea i Vasilija Kandinskog. No, većinom su prisutni izlošci gotovo ili potpuno nepoznatih umjetnika 20. stoljeća koji su primjenjivali medije i tehnologije čija imena nikada nismo čuli. Tako susrećemo izložene instrumente naziva synchrome kineidoskop, klavilux, lumigraf ili optofonski klavir, koji se temelje na vizualnim svjetlosnim projekcijama što prate glazbu ili su zamišljene kao nečujne vizualne simfonije. Putem psihodeličnih spektakala, računalnih grafika i kinetičkih svjetlosnih skulptura dolazimo do čiste kompjuterske tehnologije i vizualne glazbe. No, upitno je u kojoj se mjeri ti izlošci približavaju pojmu sinestezije naglašenu u naslovu izložbe, jer sinestetički element uvijek nastaje u onome koji fantazira, u njegovu naglašeno osobnom viđenju svijeta.Priredila Mirta Špoljarić Smolić