NOVE MOGUĆNOSTI INTERPRETACIJE

NOVE MOGUĆNOSTI INTERPRETACIJE

Izložba je organizirana kao svojevrstan kontrapunkt (autorskim izborom) i korelat (topografskii kulturnopovijesno) skorašnjem Bijenalu mladih Europe i Mediterana u Napulju s temom strasti, čiji je hrvatski selektor već tradicionalno MMSU Rijeka

Ova zaista dobra izložba prilika je za interaktivno i intertekstualno viđenje - doživljavanje klasičnih, modernih, suvremenih, recentnih radova. Od Giovannija Simonettija preko Stjepana Lahovskog do Tomislava Gotovca i Sandra Đukića, ostvaren je zanimljiv komunikacijski sklop raznovrsnih medija, stilskih uobličenja i autorskih izraza. Od klasicizma/romantizma do heteronimije i heterogenosti. Tradicio-nalni, avangardni, modernistički, postmoderni i postpovijesni govori postavljeni su u drukčijem kontekstu i drugoj interpretaciji.

Autor Branko Cerovac, vođen temom izložbe, odabrao je ostvarenja u široku rasponu od polovice 19. stoljeća do danas, koja su bitno označila riječku, hrvatsku scenu (Mirko Zrinšćak, Zlatko Kutnjak, Željko Jerman...). U ekspandiranoj i zgusnutoj prostorno-vremenskoj situaciji radovi simuliraju nove mogućnosti doživljavanja i interpretiranja. Primarno u tematskom smislu i prostornom koreliranju koje je oslobođeno povijesne kronologije ili povijesno-umjetničke faktografije. Strast je interpretirana kao sadržaj, oblikotvorna razina, simbol i pokretačka snaga; božanska manija, eros, entuzijazam, idejno--političke strasti, temperamenti, melankoylija (B. Cerovac).

ZANIMLJIVA KONCEPCIJA IZLOŽBE

Koncept, katalogiziran unutar autorova teoretskog diskursa filozofskih uporišta, transponiran je u proširenu ritmu umjetničkog viđenja, djelatnog agensa, ideje, žudnje, erosa, nadahnuća, manije, distorzije... Nižu se i kontrapunktiraju djela Romula Venuccija, Vilka Gecana, Slave Raškaj, Milivoja Uzelca, Vlaste Delimar, Sanje Sašo, Marina Paliske, Sanje Švrljuga Milić... Zastupljeni su vrlo raznovrsni autori u naglašeno gustu postavu. Također i mlađa, novotkrivena i atraktivna generacija, Nemanja Cvijanović, Alan Alebić, Milijana Babić... U izvedenu kruženju jednakovrijednu ulogu zauzima auto/referencijalnost klasičnih medija, kao i novomedijskih situacija u smislu kontinuiranog pretapanja želje za sobom, drugim, idejom, djelovanjem, moći. Strast kao tjelesno i duhovno nastanjujuća komponenta interpretirana je u realnom, simboličkom, ideološkom i imaginarnom području, a katkad svjedočimo nejasnoj ili neprispodobivoj strastvenosti, primjerice u djelima Natale Schiavonea, Milana Butozana, Ane Horn... (Sve može postati strašću, čak i služenje bogu. I. B. Singer, prvi citat u katalogu).

Izložba je organizirana kao svojevrstan kontrapunkt (autorskim izborom) i korelat (topografski i kulturnopovijesno) skorašnjem Bijenalu mladih Europe i Mediterana u Napulju s temom strasti, čiji je hrvatski selektor već tradicionalno MMSU Rijeka. Prikladna tema vrele Rijeke intrigira tematsko-problemskom postavkom u predstavljanju muzejskoga fundusa, koja dinamizira i proširuje komunikaciju. U nastojanju približavanja ponajboljih djela i moderne i suvremene umjetnosti te demokratična izbora koji uključuje šezdesetak autora ostvarena je dinamična prezentacija koja je privukla i zainteresirala brojnu publiku. Interpretacija djela iz fundusa proširena je radovima/činovima pozvanih, gostujućih autora.

U žarištu pozornosti bili su performansi, recentno u Rijeci rjeđe viđeni fenomeni (uglavnom zastupljeni u Galeriji OK i organizaciji MMC Palach). Na otvaranju izveden je performans Svena Stilinovića Geometrija krvožednosti koji vrlo ekspresivno artikulira »slast - vlast« politike, umjetnosti, ideologije. U Nesanici, polarno dinamiziranu (statikom i dinamikom) performansu, Krešo Mustać privremeno nastanjuje izložbu. Reality ulaska u instituciju obuhvaća lijeganje, spavanje, popratne prirodne radnje, doručkovanje. Stubišni prostor ispred izložbene dvorane izražajno je aktiviran složenom multimedijalnom izvedbom otvorene strukture skupine autora predstavljenih na prošlogodišnjoj FONI u Rijeci (Damir Stojnić, Igor Večerina, Krešo Kovačićek, Neda Šimić Božinović...).

Nakon niza izložbi MMSU-a usmjerenih na novo predstavljanje fundusa bit će zanimljivo vidjeti konačnu prezentaciju postava u očekivanoj, novoj muzejskoj zgradi. Ksenija Orelj