GRAĐANI SVIJETA

GRAĐANI SVIJETA

Za razliku od klasičnog načina održavanja nastave na fakultetima, na Ljetnoj se školi nastava izvodi u blokovima najmanje po šest sati dnevno. Osim toga, nastavnici i polaznici zajedno provode i slobodno vrijeme, njihov je kontakt vrlo neposredan, pa se nerijetko rasprava o temama vezanima uz program nastavlja i izvan nastavnih sati

Ove godine Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizira Treću ljetnu školu, koja će se kao i prijašnje dvije održati u gradu Rabu. Programi su ponajprije namijenjeni sadašnjim i bivšim studentima Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, ali se u njih mogu uključiti i polaznici s drugih fakulteta i sveučilišta u zemlji i inozemstvu. Ove su se godine tako u dva programa uključili norveški i francuski studenti.

Osnovni cilj Ljetne škole Filozofskog fakulteta jest proširivanje i produbljivanje znanja stečenih na dodiplomskom studiju, pri čemu je bitno da svi programi nude nove sadržaje, koji nisu dio fakultetskih planova i programa, a polaznike kvalitetno pripremaju za konkretne radne zadaće i bolju konkurentnost na tržištu rada. Diplomiranim stručnjacima sudjelovanje u programima daje mogućnost za dalje usavršavanje u struci, čime se otvara put cjeloživotnom obrazovanju kao jednom od bitnih ciljeva reforme visokog obrazovanja.

Programi su jednotjedni ili dvotjedni, a polaznici po završenu tečaju dobivaju certifikat u kojem će se od iduće akademske godine bilježiti ECTS-bodovi. Na Ljetnoj školi predaju nastavnici s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i/ili inozemni predavači, vrhunski stručnjaci za pojedina područja (dosad su gostovali nastavnici iz Rusije, Francuske, Njemačke, Italije, Škotske, Norveške, Mađarske, Indije, Kine). Za neofilološke je programe bitno da ih uz naše eksperte vode i izvorni govornici specijalizirani za odgovarajuću problematiku, što jamči dodatnu kvalitetu.

Arheološki i etnološki programi

U razdoblju od 2003. održano je ukupno šesnaest programa, a još se dva planiraju za listopad ove godine. Sve su se tri godine organizirali arheološki i etnološki programi. Otok Rab vrlo je zanimljiv i još nedovoljno istražen s oba spomenuta aspekta. Godine 2003. i 2004. arheološki je istraživan lokalitet Polačine, a otkrivenim će se podacima upotpuniti povijest otoka Raba. Ove je godine započelo arheološko istraživanje rta Kaštelina. Rekognosciranjem terena utvrđeno je da se tamo nalazi jedna od većih ranobizantskih utvrda iz obrambenoga sustava Jadranskog mora u doba cara Justinijana. Da bi se došlo do relevantnih rezultata, potrebno je dugoročno istraživanje lokaliteta, jednog od rijetkih koje kasnija izgradnja nije uništila. U istraživanje su, osim Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, uključena i sveučilišta iz Padove i Lillea.

Prethodne su dvije godine na otoku Rabu nastavnici i studenti etnologije s Filozofskog fakulteta obavljali terenska istraživanja, a ove je godine organiziran program pod naslovom Etnologija i kulturni turizam pripremljen u suradnji sa stručnjacima sveučilišta iz Bergena i Edinburgha. On je polaznicima omogućio stjecanje bitnih podataka o upravljanju kulturnom baštinom. U radu su kao predavači sudjelovali i predstavnici Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Instituta za turizam, Hrvatske turističke zajednice, Instituta za međunarodne odnose, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske glazbene mladeži, a nastavnici sa sveučilišta iz Norveške i Škotske polaznicima su prenijeli iskustva u upravljanju kulturnom baštinom.

Istok i zapad

Dvije godine zaredom (2003. i 2004) održan je rusistički program. Oba su programa bila posebno zanimljiva ne samo s filološkoga nego i s kulturološkog aspekta. Prve je godine organizirana glazbena radionica, a kao rezultat toga rada održan je koncert u Gradskoj loži u Rabu. Druge je godine, osim na glazbenu, težište bačeno i na kulinarsku komponentu.

Budući da kanadistika zasad nije uključena u fakultetske planove i programe, organizirani su programi frankofone (2003. i 2004) i anglofone (2004) kanadistike. U njima je dan kratak pregled povijesti i kulture navedenoga područja, a zatim su se analizirala neka karakteristična književna djela.

Program Europske institucije i terminologija, organiziran prošle godine za studente i profesore francuskog jezika i književnosti, pružio je osnovne informacije o načinu funkcioniranja europskih institucija, a posebna se pozornost posvećivala analizi termina u različitim vrstama dokumenata.

Prošle je godine održan program Terminologija i terminografija za studente francuskog jezika i književnosti i već diplomirane stručnjake, vezan uz vrlo aktualan problem prevođenja različitih stručnih tekstova. On polaznike osposobljava za stvaranje glosara za pojedina područja, što im, s jedne strane, olakšava prevođenje, a s druge znatno podiže kvalitetu prevođenja. Za praktični su se rad rabili dokumenti Europske Unije i obrađivali termini u vezi s tom dokumentacijom sa svrhom stvaranja dvojezične baze podataka. Vrlo se sličan program organizira i u listopadu ove godine.

Godine 2004. za sadašnje i bivše studente indologije organiziran je program Bengalski jezik i kultura, u sklopu kojega su ponuđeni temeljni podaci o bengalskom jeziku i kulturi, usvojene su osnove pisma, a polaznici su na kraju dvotjednoga tečaja mogli čitati i razumjeti lakše književne tekstove.

Program sinologije uključivao je osnovne elemente kineskoga jezika i pisma te kratak pregled povijesti i kulture Kine.

U lipnju ove godine za talijaniste je organizirana Ljetna škola književnog prevođenja. Studenti talijanskog jezika i književnosti tri su mjeseca prije početka programa dobili na prevođenje tekstove suvremenih talijanskih književnika. Pravo sudjelovanja na Ljetnoj školi dobili su najbolji mladi prevoditelji. Na Rabu su se u radionicama prijevodi dorađivali, komentirala su se različita rješenja, traženo je najbolje. Osim toga, polaznici su slušali predavanja o različitim aspektima prevođenja, uređivanju teksta.

Ležernija atmosfera

U listopadu 2005. planira se održavanje programa Pitanje identiteta u indijskoj engleskoj književnosti, tematski vezana uz indijske pisce koji pišu na engleskom (koji su rođeni i žive u Indiji, koji su rođeni, ali više ne žive u Indiji i koji su samo indijskoga podrijetla). Program je ponajprije namijenjen studentima indologije i engleskog jezika i književnosti.

Jako je važno da se nastava svih filoloških programa održava u malim skupinama (dvadesetak polaznika) čime se omogućuje individualni pristup, a polaznicima se pruža šansa da se putem rasprava i razmjenu stavova s nastavnicima maksimalno upoznaju s problematikom.

Za razliku od klasičnog načina održavanja nastave na fakultetima, na Ljetnoj se školi nastava izvodi u blokovima najmanje po šest sati dnevno. Osim toga, nastavnici i polaznici zajedno provode i slobodno vrijeme, njihov je kontakt vrlo neposredan, pa se nerijetko rasprava o temama vezanima uz program nastavlja i izvan nastavnih sati. Cijela je atmosfera ležernija nego na fakultetima, a ono što je bitno jest da su svi maksimalno usredotočeni na program, pa su i rezultati odlični.

Ljetnu školu Filozofskoga fakulteta sufinanciraju Grad Rab, Grad Zagreb, Ministarstvo kulture te Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, a prinos organizaciji daju Pučko otvoreno učilište u Rabu, Turistička zajednica grada Raba i hotelsko poduzeće Imperijal. Željka Fink Arsovski