DAŠAK PLEMSTVA

DAŠAK PLEMSTVA

Organizatori izložbe nastojali su što manje intervenirati u prostoru, da bi izgledao autentičnije, te posjetiteljima pokazati što je više moguće, pa su ovom prigodom otvorene i neke prostorije i prolazi koji su inače bili nedostupni

Palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch na zagrebačkom Gornjem gradu sagrađena je u baroknom stilu prije dva i pol stoljeća, a posljednjih pedesetak godina u njoj je smješten Hrvatski povijesni muzej. Izložbom Život u palači od 1764. do 2004, koja je otvorena 19. studenoga 2004, djelatnici muzeja odlučili su prezentirati dio interijera toga, nekad reprezentativna plemićkog doma. Autorica je izložbe mr. Marina Bregovac-Pisk, a za likovni postav zaslužan je dr. Mario Beusan.

Uvodni dio izložbe čini soba u kojoj su maketa palače, nacrti iz 1780. i 1801. godine, podaci o njezinoj gradnji te slike i fotografije Gornjega grada s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Godine 1764. Sigismund Vojkffy (Vojković) započeo je graditi palaču te je ta prostorija ujedno posvećena plemićkoj obitelji Vojković, prvim stanarima palače. Prostorije koje slijede posvećene su ostalim vlasnicima palače, obitelji Oršić, koja je u njoj živjela od 1806-1847, zatim obiteljima Kulmer (1847-1870) i Rauch (1871-1931). U svakoj od njih mogu se vidjeti rodoslovlje i grb plemićkih obitelji, podaci o njihovim istaknutim članovima i posjedima te njihovi portreti. Palača je, valja napomenuti, bila važno okupljalište hrvatskoga visokog društva te su se u njoj često održavale zabave, plesovi, čak i manje predstave. Budući da od njezina izvornog inventara nije ostalo ništa, za predočivanje plemićkih interijera iskorišteni su pokućstvo i predmeti drugih obitelji iz bogate muzejske zbirke. Od izloženih su predmeta možda najzanimljiviji satirično-moralizatorska serija grafika Williama Hogartha iz 1743, koja se sastoji od šest listova s pričom o siromašnu vikontu i kćeri bogata trgovca, njihovu braku i nesretnoj smrti te globus obitelji Zrinski iz Čakovca koji potječe iz 16. stoljeća.

Godine 1931. palaču je kupila općina slobodnoga i kraljevskog grada Zagreba. U njoj su urede imali gradonačelnici, među njima i Većeslav Holjevac, te je u posljednjoj prostoriji izložen inventar jednoga takva ureda. Holjevac je palaču godine 1959. ustupio Hrvatskome povijesnom muzeju pa se na kraju može vidjeti i zbirka plakata važnih izložaba i predavanja koji su ovdje održani.

Organizatori izložbe nastojali su što manje intervenirati u prostoru, da bi izgledao autentičnije, te posjetiteljima pokazati što je više moguće, pa su ovom prigodom otvorene i neke prostorije i prolazi koji su inače bili nedostupni. Unatoč tomu, možemo vidjeti samo dio palače. Ona je, naime, danas postala skučena za Hrvatski povijesni muzej i njegove velike zbirke pa se izložbeni prostor sveo samo na južno krilo prvoga kata i lapidarij u podrumu. Nema mjesta čak ni za stalni postav muzeja s prikazom hrvatske povijesti, a brojne vrijedne umjetnine muzejskog depoa izložene su lošim uvjetima zbog starosti palače. Zbog malo raspoloživa prostora ni ova izložba ne može u potpunosti dočarati život u plemićkoj kući. Stoga se djelatnici muzeja nadaju da će svoj inventar ubuduće prezentirati u novom, primjerenijem prostoru, a da će najljepša zagrebačka barokna palača, kako je često nazivaju, kao takva biti revalorizirana, u cijelosti uređena i dostupna posjetiteljima.

Inga Vilogorac