Vijenac 296

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Mirovna nagrada Orhanu Pamuku

Mirovna nagrada Orhanu Pamuku


slika


Njemačka Turski pisac Orhan Pamuk dobitnik je ovogodišnje Mirovne nagrade njemačkog knjižarstva, najvažnije njemačke književne nagrade. Kako stoji u obrazloženju žirija Burzovnog saveza njemačkog knjižarstva, koji predaje nagradu dotiranu sa 25.000 eura, Pamuk je stvorio djelo »u kojemu se sastaju Europa i muslimanska Turska, orijentalne pripovjedačke tradicije sa stilskim elementima zapadne moderne«. Pamuk, rođen u dobrostojećoj obitelji u Istanbulu, studirao je arhitekturu i novinarstvo. Danas je 53-godišnji autor jedan od najpoznatijih turskih prozaista novije generacije, čija su djela prevedena na 34 jezika i objavljena u stotinjak zemalja, među njima Zovem se crvena i Bijeli zamak. Odlične kritike dobio je i njegov posljednji roman Snijeg, koji je »New York Times« proglasio najboljom stranom knjigom 2004. godine. Mirovna nagrada, osnovana 1950, predaje se svake godine osobama iz književnosti, znanosti i umjetnosti koje pridonose »ostvarenju mirovne misli«. Prošle godine dobio ju je mađarski pisac Péter Esterházy. Nagrada će Pamuku biti predana na Frankfurtskom sajmu knjige 23. listopada.


Assia Djebar u Francuskoj akademiji


Francuska Alžirka berberskoga podrijetla Assia Djebar kao prva sjevernoafrička autorica primljena je u redove 40 besmrtnika Académie française. Autorica, pravim imenom Fatima-Zohra Imalye` ne, rođena je 1936, školovala se u Francuskoj i Alžiru, a bila je i prva Alžirka primljena u elitnu parišku školu Ecole Normale Supérieure. Assia Djebar piše na francuskom jeziku, a u romanima, poput Vast est la prison, Loin de Médine ili zbirkama poput Femmes d´Alger dans leurs appartements, daje svojevrstan ženski glas Magreba, s temama o ženama u arapskom svijetu i tradicijama koje ne smiju stajati na putu napretka. Osim književnoga rada, Assia Djebar jedna je od najpoznatijih aktivistica za prava žena u Alžiru, a bavi se i filmom, pa je za La Nouba, des femmes du Mont Chenoua dobila kritičarsku nagradu na Filmskom festivalu u Veneciji 1978. Dobitnica je brojnih književnih nagrada, među njima 2000. Mirovne nagrade njemačkog knjižarstva. U Akademiju spisateljica dolazi na mjesto Georgesa Vedela, koji je preminuo 2002, nakon što je sa šesnaest glasova pobijedila francuskoga pisca Dominiquea Fernandeza, koji je dobio jedanaest glasova.

Dodijeljene nagrade Grinzane Cavour

Italija Torinski autor Alessandro Perissinotto s romanom Al mio giudice i španjolska spisateljica Rosa Montero sa La pazza di casa dobitnici su glavne nagrade 24. izdanja talijanske književne nagrade Grinzane Cavour, u kategorijama talijanske i strane proze. Dobitnici su u ostalim kategorijama Eraldo Affinati i Maria Pace Ottieri za talijansku literaturu i Nijemac Thomas Hettche u kategoriji strane književnosti za roman Der Fall Arbogast. Posebnu nagradu za socijalni angažman u borbi za slobodu izražavanja dobila je disidentska vijetnamska spisateljica Duong Thu Huong. Međunarodnu nagradu Život za književnost, koju dodjeljuje grad Torino, dobila je indijska autorica Anita Desai, za životno djelo, dok su dvojica mladih indijskih pisaca dobili nagrade za najbolje debitante - Rupa Bajwa za The Sari Shop i Siddharth Dhanvant Shanghvi za The Last Song of Dusk. Među dosadašnjim dobitnicima nagrade Grinzane Cavour bili su Ian McEwan, Michael Ondaatje, Tahar Ben Jelloun i Péter Esterházy.


Umro američki autor Larry Collins


SAD Američki autor uspješnica Larry Collins, koji je pisao u tandemu s francuskim piscem Dominiqueom Lapierreom, umro je na jugu Francuske u 75. godini. Rođen u Connecticutu, Collins je 1954. došao u Francusku, gdje je, kao i Lapierre, radio kao novinar. Spisateljski par specijalizirao se za dubinski istražene dramatizacije povijesnih događaja poput stvaranja države Izrael u romanu O Jerusalem, indijske nezavisnosti u Freedom At Midnight ili kraja njemačke okupacije Pariza u Is Paris Burning?. Zajednički potpisuju i Or I´ll Dress You In the Mourning, biografiju španjolskoga toreadora El Cordobésa te dva trilera o terorističkim planovima uništenja New Yorka - The Fifth Horseman i Is New York Burning?.


Objavljena nepoznata Sapfina pjesma


Grčka Dosada nepoznata pjesma koju je prije 2600 godina napisala Sapfo, najpoznatija liričarka antičke Grčke, objavljena je u londonskom

književnom časopisu »Times Literary Supplement«.

Pjesma od dvanaest stihova pronađena je prošle godine na papirusu omotanu oko egipatske mumije, koji su znanstvenici sa sveučilišta u Kölnu identificirali kao dio svitka iz 3. stoljeća pr. Kr. sa Sapfinim pjesmama. Pjesma, koja govori o starenju i izgubljenoj mladosti, objavljena je u engleskom prijevodu Martina Westa. Sapfo je rođena u Erezu na otoku Lezbosu i živjela je najvjerojatnije u drugoj polovici 7. stoljeća. pr. Kr. Iva Krtalić Muiesan

Vijenac 296

296 - 7. srpnja 2005. | Arhiva

Klikni za povratak