Dodijeljene nagrade Zlatni smijeh

Zagreb, 23. lipnja Dodjelom nagrada i predstavom Doktor šuster Dušana Kovačevića u režiji Zijaha Sokolovića i izvedbi Sarajevskoga ratnog teatra SARTR u zagrebačkom kazalištu Kerempuh završeni su 29. dani satire, koje je u dvadeset dana vidjelo oko jedanaest tisuća ljudi.

Glavna nagrada ovogodišnjih Dana satire Zlatni smijeh »Večernjeg lista« za najbolju predstavu u cjelini pripala je Ljubici Augusta Šenoe i Nina Škrabe u režiji Georgija Para i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba. Histrionima je pripala i glavna nagrada za najbolju žensku ulogu (Mladena Gavran) te nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike (Ronald Žlabur). Zlatni smijeh za najbolju režiju dobio je Goran Golovko za predstavu Drugi libar Marka Uvodića Splićanina Gradskoga kazališta mladih iz Splita. Pet ravnopravnih glumačkih nagrada podijelili su: Vladimir Davidović, Vitomira Lončar, Krešimir Mikić, Anita Matić i Davor Svedružić.

Zlatni smijeh za najbolji tekst dodijeljen je Nini Mitrović (Kad se mi mrtvi pokoljemo Kazališta Kerempuh), a glavnu nagradu za najbolju mušku ulogu Mladen Crnobrnja Gumbek dobio je Željko Königsknecht (Afera Fadila Hadžića u režiji Roberta Raponje i izvedbi kazališta Kerempuh). Nagrada mladom glumcu za uspješno interpretiranu ulogu karakterne komike Fabrija Biser dodijeljena je Nataši Janjić (Što ćemo sad? Branka Đurića Đure u režiji Aide Bukvić i izvedbi KNAP-a). Tri posebna priznanja Zlatni smijeh dodijeljena su Nevi Rošić i predstavama Revizor N. V. Gogolja u režiji Dritera Kasapija i izvedbi sarajevskoga Narodnog pozorišta i Desdemoni Paule Vogel u režiji Renea Maurina i u izvedbi osječkoga HNK.

Otvorena Hrvatsko-kanadska knjižnica

Mississauga, 29. lipnja Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Nikola Jelinčić otvorio je Hrvatsko-kanadsku knjižnicu, u kojoj će se kanadski Hrvati moći upoznavati s hrvatskom književnošću, a mladi i s hrvatskim jezikom. Mississauga je grad pokraj Toronta u kojem živi najviše kanadskih Hrvata, njih oko pedeset tisuća.

Knjižnica ima bogat fundus, stvoren zaslugom hrvatske zajednice, koja je prepoznala da je to njezin interes i posebice interes mladih Hrvata.

Hrvatsko-kanadska knjižnica s čitaonicom na sedamdesetak četvornih metara smjestila je oko jedanaest tisuća hrvatskih knjiga iz svih žanrova, a donirali su ih kanadski Hrvati. Kako je rekao Ivo Jolić, predsjednik korporacije koja je formirana za stvaranje knjižnice, kupnju prostora knjižnice i njegovu obnovu financirala je skupina od oko 140 kanadskih Hrvata sa oko 600.000 kanadskih dolara, a dosta radova besplatno su obavili hrvatski majstori.

Vlaho Bogišić ponovno ravnatelj Leksikografskog zavoda

Zagreb, 24. lipnja Vlaho Bogišić, dosadašnji ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, nakon provedena javnoga natječaja drugi je put zaredom imenovan ravnateljem s četverogodišnjim mandatom. Vlaho Bogišić diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1988. radi kao leksikograf u Zavodu. Od te godine član je i Društva hrvatskih književnika, a od 1990. član prvog Upravnog odbora obnovljene Matice hrvatske, u kojoj trenutno obnaša dužnost potpredsjednika. Godine 1992. magistrirao je na Filozofskom fakultetu s temom Prvi Krležini tekstovi. Član je uredništva edicije Stoljeća hrvatske književnosti, bio je urednik u prvom uredništvu »Vijenca«, u časopisu »Most«, glavni je urednik »Kola«, a od 2000. urednik je djela Miroslava Krleže. Bogišić je i član uredništva Enciklopedije Miroslava Krleže, pomoćnik glavnog urednika Hrvatskoga biografskoga leksikona i urednik u Hrvatskoj enciklopediji. Na Filozofskom fakultetu u Puli od 2001. predaje hrvatsku književnost.

Suvremeni hrvatski crtež u Šangaju

Šangaj, 26. lipnja U Šangajskom muzeju umjetnosti otvorena je izložba Suvremeni hrvatski crtež, na kojoj je predstavljeno 120 crteža šesdesetero hrvatskih umjetnika po izboru akademika Tonka Maroevića i Ministarstva kulture RH. Riječ je o najvećem hrvatskom kuturno-umjetničkom projektu u NR Kini od 1992, kada su uspostavljeni diplomatski odnosi između dviju država. Izložba je prvobitno postavljena prigodom službenoga posjeta predsjednika Hrvatske vlade Ive Sanadera NR Kini u Pekingu u Kineskom nacionalnom muzeju (26. svibnja - 9. lipnja), a nakon Šangaja njezina su odredišta Muzej umjetnosti provincije Guangdong u Kantonu (6 - 17. srpnja) i Galerija Gradske vijećnice u Hongkongu (15 - 31. kolovoza). Kako je u uvodnom tekstu prigodno izdana kataloga napisao hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, »izložba predstavlja skoro sve komponente moderne hrvatske vizualne umjetničke scene«, a od posebne je važnosti »u kontekstu dovođenja u bliži kontakt kultura europskih i ne-europskih država«, čime se otvara »mogućnost evaluacije hrvatske umjetnosti u širem međunarodnom okruženju«.

Izložbom hrvatskog suvremenog crteža istodobno se obilježava 25 godina suradnje između gradova Šangaja i Zagreba, koji su u lipnju 1980. formalno uspostavili sestrinske međugradske veze.

Predstavljen program Motovunskoga filmskog festivala

Zagreb, 29. lipnja Na konferenciji za novinare predstavljen je ovogodišnji Motovun Film Festival (MFF). Sedmi MFF održava se od 25. do 29. srpnja 2005, a posjetitelji će imati prigodu vidjeti osamdesetak filmova razvrstanih u glavni program, program filmova s fokusom na zemlju partnera Beč, izbor kratkih filmova dostupnih na Motovun Onlineu, kraće filmove u Još manjem kinu te Test i Posebne projekcije.

U programu izbornika Jurice Pavičića najzvučniji su naslovi Manderlay Larsa Von Triera, My Summer of Love Pavela Pawlikovskog, Comme une image Agnes Jaoui, Strings Andersa Ronnow Klarlunda, Land of Plenty Wima Wendersa, Day and Night Simon Staho, Ruševine Janeza Burgera, Antaresa Goetza Spielmanna i Such mich nicht Tilmana Zensa.

Glavnu festivalsku nagradu Propeler Motovuna i nagradu odAdoA za najbolji film u regiji (od Albanije do Austrije) dodjeljuje četveročlani međunarodni žiri. U Motovunu će također biti dodijeljene nagrade međunarodne kritike FIPRESCI, nagrada VIP-net (u kategoriji Motovun Online) i Amnesty International Human Rights Award.

Predstavljen program Festivala igranog filma u Puli

Zagreb, 30. lipnja Na konferenciji za novi-nare održanoj u Društvu hrvatskih filmskih djelatnika predstavljen je program ovogodišnjega 52. festivala igranog filma u Puli. U nacionalnoj kategoriji Festivala, koji će se održati od 16. do 23. srpnja, bit će prikazano sedam filmova: Dva igrača s klupe Dejana Šorka, Lopovi prve klase Fadila Hadžića, Pušća Bistra Filipa Šovagovića, Sex, piće i krvoproliće A. Nuića, Z. Jurića i B. T. Matića, Snivaj, zlato moje Nevena Hitreca, Što je Iva snimila 21. listopada 2003. Tomislava Radića i Što je muškarac bez brkova? Hrvoja Hribara.

U vrlo bogatu programu festivala naći će se i petnaest stranih filmova, uglavnom naslova neholivudske kinematografije, prikazivanih ili nagrađivanih na nekom od vodećih svjetskih filmskih festivala. Filmovi su podijeljeni u tri programa. U programu PoPularna Pula (koji će se prikazivati u Areni nakon domaćih filmova u konkurenciji), moći će se vidjeti dva pobjednička filma iz Cannesa - L’Enfant braće Dardenne (Zlatna palma) i Broken Flowers Jima Jarmuscha (Velika nagrada žirija), potom The King Jamesa Marsha, Napola Dennisa Gansela, Transamerica Duncana Tuckera te San zimske noći Gorana Paskaljevića. U programima Meridijani i Europolis - koji će se održavati u prostorijama Zajednice Talijana - bit će prikazani filmovi udaljenijih krajeva svijeta te suvremeni europski filmovi koji pokazuju kulturnu različitost ujedinjene Europe. U prvom je programu i kineski film Paun Gua Changweija, kao i iransko-iračko-francuski Kornjače mogu letjeti Bahmana Ghobadija, Protiv svih Roberta Moreire iz Brazila i Coffee and Cigarettes Jima Jarmuscha. Europolis će u Pulu dovesti talijanski film Vento di Terra Vincenza Marre, njemačko-švicarski Mein Name ist Bach Dominique de Rivaz, mađarski Dealer Benedeka Fliegaufa te francuski De battre mon coeur s’est arręté Jacquesa Audiarda.

U programu Vremeplov bit će prikazani restaurirani naslovi hrvatske filmske baštine. O nagradama će odlučivati žiri u sastavu Krsto Papić (predsjed

nik), Vera Zima, Enes Midžić i Aldo Paquola.

Zlatko Vidačković ponovno na čelu HDFK

Zagreb, 30. lipnja Na izbornoj skupštini Hrvatskoga društva filmskih kritičara za predsjednika je ponovno izabran Zlatko Vidačković. Među najvažnijim rezultatima proteklog mandata istaknuto je izdavanje dvije knjige i rekordnih šesnaest sudjelovanja hrvatskih članova u žirijima međunarodne kritike u svijetu.

Godišnja nagrada za filmsku kritiku Vladimir Vuković za 2004. odlukom komisije za dodjelu nagrade (u sastavu Bruno Kragić, Nikica Gilić i Tomislav Brlek) dodijeljena je kolumnistu »Nacionala« Damiru Radiću. Na skupštini je predstavljena upravo objavljena knjiga novinara »Novog lista« Dragana Rubeše Govor tijela - zapisi o neholivudskom filmu u izdanju AGM-a i Hrvatskoga društva filmskih kritičara, koja objedinjuje njegove tekstove objavljenih proteklih deset godina u prilogu Mediteran. To je treća knjiga u biblioteci HDFK nakon Brainstorminga - zapisa o filmskoj glazbi Irene Paulus i Filmske kronike - zapisa o hrvatskom filmu Tomislava Kurelca.

Žiri međunarodne kritike 52. festivala igranog filma u Puli

O nagradi za najbolji film iz međunarodnoga programa Festivala igranog filma u Puli (Europolis, Meridijani i Popularni program) prvi će put odlučivati žiri međunarodne kritike, koji je sastavilo Hrvatsko društvo filmskih kritičara iz redova uglednih stranih filmskih kritičara. Članovi su žirija: Ronald Bergan, predsjednik (filmolog, suradnik londonskog »Guardiana«, potpredsjednik FIPRESCI-a 2001-2005); Christine Kopf (umjetnička ravnateljica festivala istočnoeuropskog filma Go East u Wiesbadenu); Bernd Buder (programski savjetnik za jugoistočnu Europu programa Forum Berlinalea); Claire Cluzot (filmska kritičarka i redateljica, dugogodišnja voditeljica Tjedna međunarodne kritike Festivala u Cannesu) Bence Nanay (filmski kritičar i predavač na Sveučilištu Berkeley, Kalifornija).

Ana Lederer nova intendantica HNK

Zagreb, 1. srpnja Vlada Republike Hrvatske imenovala je teatrologinju Anu Lederer za intendanticu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Ana Lederer diplomirala je 1987. komparativnu književnost i ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je 2001. s temom o redatelj-skom opusu Tita Strozzija. Objavila je pet knjiga o kazalištu i književnosti. Urednica je Biblioteke ITD u nakladničkoj kući Znanje te u Biblioteci Dramskog kazališta Gavella i pročelnica Odjela za kazalište i film Matice hrvatske. Na intendantsko mjesto dolazi s mjesta znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU

Godine 1999. nagrađena je godišnjom Državnom nagradom za znanost za monografiju o vodećem hrvatskom piscu i dramatičaru Ivanu Raosu, nagradom Petar Brečić za kazališnu kritiku i teatrologiju 2003. i nagradom Matice hrvatske za književnost A. G. Matoš za 2004, a bila je i izbornica festivala Marulićevi dani 2005.

Dodijeljene državne nagrade za znanost

Zagreb, 4. srpnja U palači Dverce predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks uručio je dobitnicima državne nagrade za znanost za 2004. godinu.

Nagradama za životno djelo nagrađeni su akademik Željko Kućan (prirodne znanosti), Milivoj Boranić (biomedicinske znanosti), Zijad Haznadar (tehničke znanosti), akademik Slavko Matić (biotehničke znanosti), Ante Pažanin (društvene znanosti) i akademik Stjepan Babić (humanističke znanosti). Nagrada za životno djelo ove godine iznosi 80.000 kuna umjesto dosadašnjih 40. 000.

Godišnje su nagrade dobili: Kata Majerski Mlinarić, Eduard Marušić Paloka, Goran Pichler, Hrvoje Banfić, Renata Mažuran, Dorotea Muck-Šeler, Jure Radić, Božidar Šantek, Zlatko Šatović, Anka Mišetić te akademici Vladimir Marković i Vojmir Vinja. Godišnjom nagradom za popularizaciju znanosti nagrađeni su Matko Marušić, Zvonimir Štafa i Vesna Vučevac Bajt.

Godišnje nagrade za znanstvene novake pripale su Nikoli Basariću, Danijelu Pavkoviću, Kseniji Burgo, Goranu Markoviću i Tomislavu Galoviću.