Casa da Música u Portu

Ova godina čini se da je definitivno Koolhaasova. Osim čuvene nagrade Mies van der Rohe za najbolje europsko ostvarenje u 2005. (za Nizozemsku ambasadu u Berlinu) nizozemski arhitekt i njegov ured OMA u kratko su vrijeme ostvarili još jedan veliki uspjeh - završetak izgradnje Casa da Música u Portu, čiji je desetodnevni program otvaranja započeo koncertom Loua Reeda. Dugoočekivana kuća glazbe, koju Porto doživljava kao svoj Guggenheim velikih turističkih i kulturnih potencijala, prostornim i oblikovnim rješenjima ispituje tradicionalno poimanje glazbenoga teatra, stvarajući nove standarde te tipologije za 21. stoljeće. Programski je kompleks preslikao pariški Cité de la Musique. Glavna dvorana kapaciteta tisuću i tristo sjedala oblika je ortodoksne kutije obložene iznutra drvenom oplatom koja se na bočnim stranama rastvara vizurama prema gradu, a oko nje i manje dvorane sa četiristo mjesta za komorne muzičke predstave, omata se, poput labirinta u maniri njemačkog ekspresionizma, dinamičan sustav betonskih komunikacija, stubišta i foajea te brojni prateći sadržaji, studiji, uredi, kafići i restorani, s višeetažnom podzemnom garažom za šesto vozila. Zanimljivo je da je kao predložak za neočekivano jednostavan koncept poslužio projekt nerealizirane Koolhaasove obiteljske kuće.

Arhitektonski natječaj za Gruž

Na urbanističkom natječaju za programsko-prostornu studiju gradskoga predjela Gruž u Dubrovniku ocjenjivački je sud na čelu s gradonačelnicom Dubravkom Šuica dodijelio prvu nagradu rješenju autorskog tima: arhitekti Iva Buljan, Dino Krizmanić, Eli Mišan i Daniela Škandul sa suradnicima iz pulskog Urbisa 72. Zadaća je bila ispitati potencijale prostornoga povezivanja postojećih i osmišljavanje novih javnih sadržaja u svrhu formiranja jedinstvene urbanističke cjeline budućega gradskog centra koji bi rasteretio Stari Grad i bio mu primjereno predvorje. Prvoplasirani rad definirao je čvrstu prostornu matricu Gruškoga polja sa svim glavnim gradskim funkcijama (poslovna, administrativna i upravna) i propulzivnim prometnim rješenjem u skladu sa suvremenim zahtjevima gradske tvorbe uz očuvanje sredozemnoga karaktera kontaktnog prostora Gruškog zaljeva kao prvog susreta brojnih turista s Dubrovnikom. Na osnovi pobjedničkoga rada izradit će se urbanistički plan uređenja Gruža i raspisati arhitektonski natječaji za pojedinačne lokacije.

UIA 2005 Gold Medal za Tadaa Anda

Nositelj Zlatne medalje Međunarodne unije arhitekata (UIA) za 2005. slavni je japanski arhitekt Tadao Ando (Osaka 1941). Gold medal UIA je ustanovila 1984. kao nagradu živućem arhitektu za arhitektonske realizacije i njegov prinos tijekom karijere u korist humanosti i društva te u promociji arhitektonske umjetnosti. Od njezina osnutka Zlatnu medalju UIA osvajali su Hassan Fathy (Egipat) 1984, Reima Pietila (Finska) 1987; Charles Correa (Indija) 1990; Fumihiko Maki (Japan) 1993; Rafael Moneo (Španjolska) 1996; Ricardo Legorreta Vilchis (Mexico) 1999. te Renzo Piano (Italija) 2002. Najviše priznanje koje arhitekt može dobiti od kolega arhitekata uručit će se Tadau Andu na svečanosti tijekom 22. kongresa UIA u Istanbulu.

Frei Otto izlaže u Münchenu

U minhenskoj Pinakothek der Moderne do 28. kolovoza postavljena je izložba Izmirenje prirode i tehnologije o stvaralaštvu najutjecajnijega njemačkog arhitekta druge polovice 20. stoljeća Freia Otta. Cijeloga života Otto je istraživao lagane strukture, ispitujući mogućnosti konstrukcije krovova i ljuski uz što manju uporabu materijala i energije i općenito se smatra pionirom na području ekologije i održive gradnje, što je danas jedna od najvažnijih arhitektonskih tema. Njegova su najpoznatija ostvarenja Njemački paviljon za Expo 1967. u Montrealu, koautorstvo na rješenju krovne konstrukcije Minhenskog olimpijskog stadiona 1972. i japanskog paviljona za Expo 2000. u Hanoveru te koautorstvo na projektu krova glavnog kolodvora u Stuttgartu. Izložbom Arhitektonski muzej Tehničkog univerziteta u Münchenu odaje počast životnom opusu ovog važnog arhitekta, graditelja, istraživača, učitelja, teoretičara i vizionara.

Vinko Penezić