Slijepima i slabovidnima

Slijepima i slabovidnima

Kako bi Meštrovićevi crteži bili dostupniji velikom broju slijepih i slabovidnih, Fundacija Ivana Meštrovića odlučila je pet njegovih crteža specijalnom metodom približiti toj skupini ljudi

Nakon razgledavanja izložbi najčešće odlazimo u muzejske i galerijske trgovine kako bismo na neki način upotpunili doživljaj kupujući kataloge, knjige, postere, a posebice razglednice, cartoline, koje nas poslije podsjećaju na umjetnika kojega volimo, sliku, skulpturu ili umjetničko djelo kojima se divimo. Jesmo li se ikada zapitali kako umjetnost doživljavaju ljudi sa slabijim vidom ili bez njega? Postoji li mogućnost da i oni uživaju u vizualnim umjetnostima poput nas? Postoji.

DOTAKNI I VIDI MEŠTROVIĆA

Fundacija Ivana Meštrovića nedavno je tiskala razglednice s motivima Meštrovićevih crteža iz fundusa Galerije Ivana Meštrovića. Njegovih smo sedamdesetak crteža mogli vidjeti, iako to nije tako čest slučaj, na sjajnim prošlogodišnjim izložbama u splitskoj palači Milesi i zagrebačkim Klovićevim dvorima. Što tih pet razglednica razlikuje od brojnih drugih koje viđamo i kupujemo po kulturnim institucijama diljem zemlje i Europe? Te su razglednice posebno napravljene za slijepe i slabovidne osobe. Kao nastavak višegodišnje suradnje Galerije Ivana Meštrovića s dizajnericom Jasenkom Splivalo te UNESCO-ovom radionicom Baština - nama je stalo splitskih Prve gimnazije i Škole likovnih umjetnosti u projektima unatrag pet godina. Ti su projekti, Dotakni i vidi Meštrovićeva djela, Dotakni i prepoznaj Meštrovićevo djelo, Dotakni i vidi Meštrovićeve crteže te Dotakni i vidi odjeću Meštrovićeva zavičaja, bili vezani za slijepe i slabovidne osobe, kao i mapa izvedena u dubokom tisku koja je popraćena kataloškim opisom na brajici za Županijsku udrugu slijepih. Kako bi Meštrovićevi crteži bili dostupniji velikom broju slijepih i slabovidnih, Fundacija Ivana Meštrovića odlučila je pet njegovih crteža specijalnom metodom približiti upravo toj skupini ljudi.

Pet razglednica s motivima pet Meštrovićevih crteža, između gotovo šest stotina koji su u posjedu Galerije, odabrala je Maja Šeparović, kustosica Galerije. To su redom Bogorodica iz 1900. godine, Mojsije iz 1915, Prorok iz 1925, Ivan Evanđelist iz 1929. te Job nastao tijekom 1941. i 1942. godine, najprije je tiskano u crnom tisku te je dorađivano na sitotisku. Osim standardnoga crteža, ova metoda uključuje i izradu linearnoga crteža koji se zajedno s kataloškim podacima o pojedinom djelu na brajici reljefno pripajaju uz osnovni motiv. Taj je posao obavio Nikola Skokandić. Da je cijeli postupak prilično težak, pokazuje nam i činjenica da je trebalo odabrati kvalitetne, ali jednostavne crteže te izbjeći one koji se odlikuju složenim grafizmom i slikarskim karakterom. Među odabranim crtežima njih tri (Mojsije, Job i Ivan Evanđelist) zapravo su studije za skulpture koje su izložene u Galeriji Ivana Meštrovića pa se na neki način taktilnost razglednica nastavlja i na taktilnost konačnih realizacija. Cijeli je iznimni projekt koji je oblikovala Jasenka Splivalo, fotografski obilježio Živko Bačić te tiskali Emgra i Dalmacija papir, poduprlo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Način na koji je Fundacija Ivana Meštrovića, prema našim spoznajama prvi put u nas, prišla skupini ljudi koja nije kadra vizualno uživati u umjetničkom djelu dostojan je svake pohvale uzme li se u obzir da danas brojne muzejske i galerijske institucije u Hrvatskoj

fizički nisu dostupne ljudima s posebnim potrebama.

Marko Kružić