Hrvatska sportska legenda

Hrvatska sportska legenda

Autor Danijel Popović, dizajner, dimenzije 29,82 x 48,28 mm, naklada 200 000, datum izdanja 25. svibnja 2005.

Hrvatska sportska legenda Krešimir Ćosić (Zagreb, 1948 - Baltimore, 1995) obilježio je košarkaški sport - kao igrač i trener, ali ponajprije kao čovjek - promijenivši iz temelja svijet košarke. Bio je skakač, strijelac, asistent - košarkaš koji je radio i mislio za druge.

Prve košarkaške korake Ćosić je napravio u Zadru. Već sa sedamnaest godina osvojio je sa Zadrom prvi naslov prvaka države. Kao dvadesetogodišnjak izborio je mjesto u reprezentaciji bivše Jugoslavije, s kojom je osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Meksiku.

Sljedeći važan korak u njegovoj karijeri bio je odlazak na studij u SAD na Brigham Young University u Provu (Utah). Krešimir Ćosić bio je prvi Europljanin koji je promijenio svijet američke košarke, a 1996. je kao tek treći inozemni igrač izabran u košarkaški Hall of Fame, kuću slavnih u Springfieldu, Massachusetts.

S prosjekom od 22 koša po utakmici i 13 skokova doveo je svoju sveučilišnu ekipu dva puta u finale WAC (Western Athletic Conference) i tri puta igrao u All-Star sveučilišnoj utakmici. Premda su ga tražili profesionalni klubovi, Ćosić se vratio u Europu i tu ostvario impresivnu karijeru.

Nije bilo nijednoga trofeja u reprezentativnoj i klupskoj konkurenciji koji nije osvojio, a zabilježio je rekordna 303 nastupa za reprezentaciju bivše Jugoslavije. Nakon Meksika igrao je na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972, uzeo srebro u Montrealu 1976. i potom osvojio zlato u Moskvi 1980. U riznici odličja ima i dva zlata sa svjetskih prvenstava u Ljubljani 1970. i Manili 1978. te srebro iz Portorika 1974.

Nastupio je na čak devet europskih prvenstava, s kojih je odnio tri zlatne, dvije srebrne i jednu brončanu medalju, pa stoga ne čudi podatak da je sedam godina uzastopno biran u idealnu momčad Europe.

Sa Zadrom je ukupno osvojio pet naslova prvaka bivše Jugoslavije. Dvije sezone igrao je u Bologni (Italija), gdje je sa Sinudyneom 1979. i 1980. bio prvak Italije. Nakon toga ponovno se vratio u domovinu i svojim iskustvom pomogao zagrebačkoj Ciboni u osvajanju prvoga naslova prvaka 1982. Iste godine u Bruxellesu s cibosima osvaja Kup pobjednika kupova.

Još za igračkih dana pokazivao je sklonost trenerskom poslu, a nakon završetka igračke karijere sjeo je na trenersku klupu. Reprezentaciju je preuzeo već dvije godine poslije. U trogodišnjem ciklusu osvojio je dvije brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Madridu (1986) i Europskom u Ateni (1987). Kao trener vjerovao je mladima i afirmirao niz do tada nepoznatih igrača koji će potkraj osamdesetih postati svjetski prvaci.

Na političkom planu Krešimir Ćosić bio je borac za samostalnu hrvatsku državu. Sportske i političke veze u Americi iskoristio je u neumornu radu u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu i pridonio da istina o Hrvatskoj prodre i do toga dijela svijeta.

Od 1998. Krešimiru Ćosiću u čast hrvatski košarkaški kup nosi njegovo ime. Zadar je ubrzo dobio i Ulicu Krešimira Ćosića, a 4. travnja 2002, ispred Košarkaške dvorane Jazine, otkriven je i njegov spomenik. Na taj simboličan način, Zadar i Hrvatska odužili su se Krešimiru Ćosiću.

Poštanska marka kojom Hrvatska pošta obilježava desetu obljetnicu smrti Krešimira Ćosića izdana je u arčiću od devet maraka s jednim privjeskom, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).Priredila Sandra Cekol