URBANIZAM I HIPERMARKETI

»Čovjek i prostor«, mjesečnik Udruženja hrvatskih arhitekata, gl. ur. Zdravko Krasić, izv. ur. Maroje Mrduljaš, br. 1-2 2005. (608-609), god. LII

Novi broj »Čovjeka i prostora« bavi se urbanizmom te problematikom potrošačke groznice raspravljajući o fenomenima hipermarketa i mallova. Oni daju pečat kulturi življenja postmodernističkoga doba. Maroje Mrduljaš smatra kako je »sajmište popularni ideal u kojem se kupci lagodnije osjećaju ohrabreni prividom uštede i efikasnije kupovine«. On, nadalje, smatra da za takvo stanje stvari ne smijemo kriviti trgovačke lance, jer oni »samo zadovoljavaju već postojeću potrebu za kolektivnom potrošačkom anestezijom« te da u izgradnji mallova ne postoji prava arhitektonska artikulacija, »prostor trgovanja je definiran razmještajem robe, a eksterijerska ovojnica služi kao atmosferska i sigurnosna barijera«. U kontekst golema trgovišta kao životnoga stila možemo staviti i prezentacije uređenja poslovno-trgovačkog objekta Ecos d.o.o. (autori: Andrea Kovačević Mikac i Alen Malenica) te interijera kafića Boombar u Centru Branimir u Zagrebu (autorica Ivana Dabrović). Kao objašnjenje nepoznanicama koje u nama te nove pojave bude, Vladimir Mattioni piše članak Hyperhrelić. Osvrtom na poznati zagrebački buvljak, čije postojanje »grad podnosi, ali ga ne priznaje«, on nastoji objasniti sličnosti i razlike između dva tipa sajmišta. Razlike između Hrelića i suvremenih mallova leže u tome što je na Hreliću roba, uglavnom, rabljena te u različitim socijalnim statusima posjetitelja nejednake kupovne moći i pripadnosti različitim društvenim slojevima. Tipološke su analogije, pak, očite. To je ponajprije funkcija trgovanja, a potom i popratni zabavni i ugostiteljski sadržaji. Sajmišta postaju »mjesta društvenog okupljanja, navika i modela ponašanja«.

Shopping kao izlet

Odlazak u shopping postao je obiteljski vikend - izlet. Iako su se trgovački centri »pomakli na sam rub grada, mobilnost stanovništva se promijenila, putovanja se drastično skratila, a vrijeme za kupovinu povećalo«, Mattioni smatra da u svemu tome, ipak, nema ničeg novog i nepoznatog iako nam se, unatoč tome, »ti centri čine kao prijetnje nečega što još nismo vidjeli ni iskusili«. Znatan dio časopisa posvećen je, kako je već rečeno, urbanističkoj problematici. Kratkim člancima raspoređenim u dvije skupine, East end Zagreb i West end Zagreb, naznačuje se potreba urbanističkoga definiranja prostorne cjeline linearnoga poteza od putničkih terminala na sjeveru do parkovno-rekreacijskih sadržaja uz Savu na jugu, kao i prijedlog stvaranja novog poslovnog središta. Detaljnije je objašnjen sustav nastave urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te planirane reforme studija prema Bolonjskoj povelji. Prof. dr. sc. Mladen Obad Šćitaroci naglašava kako su na dodiplomskom studiju arhitekture ponuđena dvadeset i dva urbanistička kolegija (obvezna i izborna) te da članovi katedre održavaju i razvijaju razne oblike međunarodne suradnje (npr. brojna sudjelovanja nastavnika katedre za urbanizam u inozemstvu kao gostujućih nastavnika diplomskih i poslijediplomskih studija). Katedra je aktivno angažirana u znanstveno-istraživačkim projektima, a jedna od njezinih strateških zadaća u posljednje je vrijeme i trajno održavanje poslijediplomskoga znanstvenog studija. Autor ističe ponovno prepoznavanje važnosti urbanizma i prostornoga planiranja u javnosti zbog »niza negativnih učinaka njihove marginalizacije«. Želja je katedre da studente obrazuje tako da poštuju tradiciju i prirodne datosti mjesta na kojem rade te da sve to »prenesu i transformiraju u suvremen arhitektonski i gradograditeljski jezik«. Prof. dr. sc. Sonja Jurković daje praktični prikaz nastave ističući kako studenti urbanističko planiranje uče na zadacima grada Zagreba.

Za kraj istaknula bih prikaz knjige prof. dr. sc. Vladimira Markovića Crkve 17. i 18. stoljeća u Istri - tipologija i stil, koji potpisuje Nikolina Vrekalo. S obzirom na, već potvrđenu, autorovu temeljitost i sustavnost, pred nama je važna studija iz nacionalne povijesti umjetnosti.

Ivana Rončević