Rascvjetali trenutak

Gradsko kazalište Žar ptica, Sunčana Škrinjarić, Plesna haljina žutog maslačka, red. i kor. Tihana Škrinjarić

Rascvjetali trenutak

Drugi su pjesnici uveli u književnost jedinstvenu ružu sa svoga planeta, crvene makove, modri fergismajniht, krvave ciklame, sve do za izbirljivije neupadljiva gumbeka i terpuca, Sunčana Škrinjarić učinila je to za Žutoga maslačka. Ni cvijet ni drač, taj livadski marginalac koji sazrijeva samo zato da bi ga prvi vjetar raznio na sve strane kao prah, postao je u nje mali junak odnosno junakinja u čijem se rascvjetanom trenutku prepoznaje mnogo djece, posebno djevojčica.

Priču Plesna haljina žutog maslačka, po kojoj je ostvarena nova premijera Kazališta Žar ptica, objavila je Sunčana Škrinjarić prvi put 1951, kada joj je bilo dvadeset godina. Tek joj je predstojao višegodišnji rad u dječjoj redakciji Radija Zagreb, iz kojega se odvažila izići, kako bi se mogla posvetiti književnom radu, no ne prekidajući veze s radiom, posebice ne s radiodramom kako za djecu tako i onom za odrasle. Njezin književni opus obuhvaća petnaestak knjiga proze, romana i zbirki pripovijedaka među kojima su dvije trećine namijenjene djeci. Oni koji budu čitali roman Ulica predaka možda će u Plesnoj haljini žutog maslačka naslutiti simbol i začetak cjelokupna književnoga stvaralaštva Sunčane Škrinjarić.

Ta je bajka doživjela mnogo izdanja, a njezine dramatizirane inačice izvedene su na radiju, televiziji i u kazalištima lutaka. Nakon nedavne autoričine smrti njezin se Žuti maslačak, u kojem u dvije scenske postave s veseljem sudjeluje čak stotinjak djece, napokon uspeo i na plesnu pozornicu, u režiji autoričine sestre, priznate plesne umjetnice, koreografkinje Tihane Škrinjarić, koja je okupila izvrsne suradnike, za dramaturgiju Željku Turčinović, glazbu Adrianu Kramarić, za songove Zorana Jašeka, za scenografiju Martu Crnobrnja, a za kostime Mariju Žarak, i oni su se potrudili ostvariti predstavu na visini prigode svojevrsne posvete autorici, te na taj način možda potaknuti i buduće izvedbe dječjih igrokaza (okupljenih u zbirci s ilustracijama Ivice Antolčića Začuđena zemlja i oko nje) Sunčane Škrinjarić.

S djevojčicom Cvijetom (u interpretaciji glumice Ane Marije Bokor), koja vodi pričom - dramaturški pretvorenom u plesno natjecanje - Tihana Škrinjarić vodi djevojčice preodjevene u livadsko cvijeće i životinjice plesnim korakom punim radosti za publiku i za izvođače, koji pokazuju zadivljujući polet i vještinu plesne igre u kojoj nema zahtjeva iznad mogućnosti njihova uzrasta. Posebno snažno doima se likovna strana izvedbe, u kojoj je autoričina vizualna imaginacija našla ravnopravan odjek u stvaralačkoj energiji kostimografkinje Marije Žarak, koja je zajedno s plesačicama cijeloj rascvjetanoj livadi udahnula dušu, oblikujući skupine personificiranih visibaba, makova, tulipana, potočnica kao i pojedince od Maslačka, Žabe i Pauka Pustinjaka sve do Vjetra, koji se pojavljuje poput zvrka i vrtuljka od bijela praha Maslačkova kratkotrajna leta.

Mnogi smo jamačno požalili što Sunčana Škrinjarić nije kao obično s nama u gledalištu. No tada možda još ne bismo zapažali koliko je Žuti maslačak sposoban nadživjeti autoricu. Ući u dječje carstvo, pridružiti se Šegrtu Hlapiću, Anici, Ćiri i Dragošu (još zanemarene Jagode Truhelke), Mačku Džingiskanu, Bijelom zecu i drugima koji osvajaju najmlađe za umjetnost davanja i primanja.

Marija Grgičević