Koralji i spužve

Autori Ana Žaja i Mario Petrak, dimenzije 35,50 x 29,82 mm, naklada 200 000, datum izdanja 2. lipnja 2005.

Spužvarstvo je poznato još od staroga vijeka, a kao prvi spužvari spominju se stanovnici otoka u Egejskom moru. Na hrvatskoj se obali lov spužvi prvi put spominje 1522, kada su dvojica Zlarinjana započeli vađenje spužvi za trgovca iz Šibenika koji ih je prodavao u Mlecima.

Stanovnici otoka Krapnja potkraj 17. stoljeća počeli su se ozbiljno baviti spužvarstvom i otada do danas spominju se kao jedini spužvari na istočnoj obali Jadrana. Krapljanski spužvari 1911. osnovali su spužvarsku zadrugu, a 1947. osnovano je poduzeće Spužvar, koje je godinama vadilo i prerađivalo spužve. Spužve su jednostavno građene višestanične životinje. U moru ih živi oko pet tisuća vrsta, ali samo petnaestak vrsta ima uporabnu vrijednost, a spužvari ih zovu pitome spužve. U podmorju hrvatskoga Jadrana rasprostranjena je vrlo kvalitetna i tražena Euspongia officinalis adriatica, koja može narasti i do četrdeset centimetara u promjeru. Spužve su obnovljive biozalihe, koje ipak treba odgovorno iskorištavati.

Crvenim zlatom Sredozemnoga mora zovu crveni koralj (Corallium rubrum), a vadili su ga iz mora još stari Egipćani. Mnoge su legende vezane uz crveni koralj: neki ga smatraju izvorom vitalne energije, neki svetim kamenom, a u nekim našim krajevima još i danas novorođenčad kite koraljnom narukvicom protiv uroka.

Prvi naš koraljar bio je Šibenčanin Mihajlo Sinković, koji je dozvolu za ulov i obradu koralja dobio 1687. godine. Od višestoljetne koraljarske tradicije na Jadranu najvažnija je ona s otoka Zlarina. Danas se najveća količina jadranskih koralja nekontrolirano vadi i krijumčari u zemlje, koje imaju razvijenu obradu i izradu skupocjena nakita.

Krajnji je čas da zaštitimo naše spužve i koralje, da organiziramo odgovorno gospodarenje i preradu prelijepa blaga našeg Jadrana.

Poštanska je marka izdana u arčiću od deset maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC). Posebnost je marke da je uz uobičajenu tehniku višebojnog offset tiska primijenjena i termografija, koja je omogućila da motiv koralja koji grli srce od spužve zablista sjajem nalik onomu prirodnog koralja. Maštovita kreacija autorskoga dvojca Žaja i Petrak na lijep je način obilježila bavljenje koraljarstvom i spužvarstvom na otoku Krapnju. Sandra Cekol