DEMITOLOGIZACIJA ’68.

»Gordogan«, kulturni magazin, gl. ur. Branko Matan, br. 4-5 (nova serija), god. II, Udruga za kulturu Gordogan, Zagreb, ljeto-jesen 2004.

Ustrajnost u rasvjetljavanju i/ili redefiniranju prošlih vremena polako postaje jednim od važnijih obilježja časopisa »Gordogan«, o čemu svjedoče kako nastavak započeta temata o 1968. godini, tako i otvaranje nekih novih pitanja, koja se ponovno bave određenim povijesnim poglavljima. Naglasak će pritom biti na hrvatskim događanjima, i to onima koja su ključna u novijoj povijesti, a o njima se ili govorilo nedovoljno, ili se tek sada - s određene vremenske distance - može govoriti. Takvo, većinom društveno-političko usmjerenje novoga broja, u kojem je govor o umjetnosti znatno manje zastupljen (ali su umjetnici uključeni u glavne rasprave), prati i jedna važna karakteristika ovoga časopisa, a to je otvorenost dijalogu s javnošću - čitateljima i potencijalnim budućim autorima tekstova, koji je gotovo uz svaki prilog potaknut uredničkim pozivom na sudjelovanje u raspravi. Ono što je bitno jest da želja za dijalogom nije, kako to obično biva, ostala samo na deklarativnoj razini, nego se on ovim brojem počeo i ostvarivati, o čemu svjedoče objavljena reagiranja uz pojedine teme.

Sagledavanje ‘68. godine u drugom i opsegom nešto manjem nastavku ponovno donosi iskaze i sjećanja manje ili više aktivnih sudionika tadašnjih događanja, no pogled na šezdesetosmu ovaj je put u nekim detaljima drukčiji, pa će u pojedinim tekstovima voditi i u njezinu svojevrsnu demitologizaciju. Takvi su primjeri tekst Dunje Melčić, koja problem hrvatske situacije vidi u nedovođenju u pitanje postojanja socijalističkog poretka, te Arna Widmanna, koji u prikazu novoobjavljenog dnevnika Rudija Dutschkea toga lidera naziva fahidiotom revolucije, iščitavajući u njegovim zapisima ne baš laskavu sliku generacije. Protutežu takvim stavovima pružaju radovi ostalih autora, a činjenica da se i danas čuju raznovrsni glasovi potvrđuje dojam da se o toj temi još treba raspravljati (nastavak je najavljen i za sljedeći broj), te da jasna valorizacija i definicija mitske ‘68. još nije ostvarena. Kako jedan od sudionika ovog dijaloga, Slobodan Lang, izražava prilično realnu bojazan da se ta problematika neće moći približiti mlađim generacijama, možda ne bi bilo loše da uredništvo razmisli i o dodavanju kratkih biografskih natuknica uz imena koja se u tematu spominju (ili neku vrstu vodiča kroz ‘68.?), no također treba istaknuti da veći dio tekstova sadrži i uputnice za dalje proučavanje teme.

Iako se također bavi proteklim vremenima, nešto je drukčijeg i vrlo zanimljiva koncepta i glavni prilog ovoga broja, u kojem je ratna situacija u Hrvatskoj od 1990-1995. godine prikazana putem privatnih pisama pojedinaca. Stranice na kojima čitamo prepiske najrazličitijih vrsta - od onih dječjih i obiteljskih, ljubavnih do pisama u kojima se tadašnja politička situacija temeljitije razlaže, nude uvid u najosjetljiviji dio ratnih zbivanja - unutarnje drame pojedinaca izazvane neželjenim izvanjskim utjecajima, s kojima se čitatelji lako mogu identificirati, pa zbog toga ovi tekstovi djeluju snažnije od bilo kakva teoretskog pristupa temi.

Uz glavne teme svakako treba spomenuti i prilog posvećen preminulom francuskom filozofu Jacquesu Derridau. Izbor nedavno objavljenih tekstova, pored kratkih prikaza i nekrologa, uključuje i intervju s filozofom te tekst u kojem on piše o doživljaju sama sebe i pokušaju »izigravanja svih zrcala koja mu drugi postavljaju«. Prilog se ponajviše bavi ključnim pojmovima (život - smrt - preživljavanje) Derridaove filozofske koncepcije, povezujući tako njegovu misao s prikazom njegove neobične osobnosti.

U ostale aktualnosti ubraja se i nastavak govora o bolonjskom procesu, ali i brojni nekrolozi rubrike Kronika kojima je popraćen gubitak istaknutih hrvatskih i svjetskih mislioca. Među zanimljivijim prilozima nalazi se i prikaz najnovije kritičke biografije Williama Shakespearea.

Čitatelji novoga broja u rukama će ponovno imati kvalitetno izdanje, a s obzirom na dobru vijest da je »Gordogan« našao i sponzora, na iduće ćemo, nadamo se, kraće čekati.Ljubica Anđelković