Nova biblioteka u Cottbusu

Prema projektu švicarskog ureda Herzog & de Meuron u njemačkom je Cottbusu završena izgradnja Informacijsko–komunikacijsko–medijskog centra. Kao što samo ime govori, nije riječ o konvencionalnoj knjižnici, nego o širem spektru funkcija koje osim čuvanja knjiga i drugih medija uključuju sveučilišni računalni centar te multimedijske sadržaje. Heterogenost namjene zrcali se u složenoj vanjštini zakrivljena oblika slobodnostojećeg tornja, na čijoj su dvoslojnoj staklenoj fasadi otisnuti tekstovi na različitim jezicima i pismima, preklopljeni jedan preko drugog tako da ih je nemoguće dešifrirati. Unutrašnjost zdanja rastvara se na ulazu u kontinuirani prostor naglašena kolorita. Dvije servisne jezgre — jedna zelene, a druga ružičaste boje, dižu se kroz unutrašnjost spajajući živo kolorirane zone s policama za knjige te čitaonice u bijelo–sivim tonovima smještene uz pročelja zgrade. Neki od prostora izvedeni su u visini dvije ili tri etaže sugerirajući otvorenost i prostornost, dok su drugi niski i skučeni stvarajući atmosferu intimnosti i tišine. Pohrana za knjige smještena je u dvije podzemne etaže.

Berlinski spomenik holokaustu

Najveći europski gradograditeljski pothvat, započet nakon pada Berlinskog zida, donosi u ovoj i sljedećoj godini završetak druge faze opsežne rekonstrukcije i izgradnje nove–stare prijestolnice ujedinjene Njemačke. Riječ je o projektima koji nakon blistavih zdanja iz devedesetih zaokružuju ambiciozni plan eliminacije tragova ratnih razaranja i svođenje računa s mračnom prošlošću kao preduvjet metamorfoze Berlina u grad nova duha i izgleda. Prva u nizu realizacija kojih je otvaranje predviđeno tijekom ove godine jest Monument holokausta, svečano otvoren 10. svibnja. Metafizičko djelo izrazita simboličkog naboja u spomen ubijenim Židovima Europe izvedeno je prema zamisli američkog arhitekta Petera Eisenmana u obliku prostrana polja sa 2711 armiranobetonskih stupova gusto postavljenih u pravilnu rasteru na površini od 5,5 jutara, što u različitim visinama izranjaju iz terena. Apstraktni grid memorijala moguće je čitati istovremeno kao ekstenziju gradske ulične mreže uokolo spomenika i kao uznemirujuću evokaciju rigidne discipline i birokratskoga reda što je hranio nesmiljeni stroj za ubijanje, dok su betonski kubusi očit podsjetnik na nadgrobno kamenje.

Arhitekt crkava Dominikus Böhm

U Njemačkom arhitektonskom muzeju do 19. lipnja postavljena je izložba pod naslovom Sakralni prostor i čežnja posvećena djelu Dominikusa Böhma (1880—1955), kojom se obilježava pedesetogodišnjica arhitektove smrti. Sakralni prostor i čežnja moto je većine njegovih crkvenih osnova, u kojima spaja moderno i mistično, postigavši dojam religijske monumentalnosti s istodobno humanom dimenzijom. Böhmova je inventivnost u sakralnoj tipologiji legendarna, kao i efektna manipulacija svjetlom u interijeru, stoga se smatra jednim od istinskih majstora katoličke crkvene arhitekture prošloga stoljeća. Izložba uključuje nacrte, modele i originalne fotografije iz vremena izgradnje, a vrhunac su virtuozni autorovi prezentacijski crteži ugljenom.

Izložba arhitektonskih alata

U američkom Nacionalnom muzeju graditeljstva u Washingtonu do početka listopada postavljena je izložba Oruđe imaginacije o razvoju crtaćeg oruđa i tehnika kojima se arhitekti služe da bi oblikovali svijet u kojem živimo. Posjetitelji izložbe mogu upoznati 250–godišnju povijest arhitektonskih alata — od starih olovaka i crtaćeg pribora do najnovijih softvera i hardvera, simulacija i modela te široka spektra produkata — crteža, prikaza i skica poznatih arhitekata. Izložba slijedi razvojni put od europskog pribora i tehnika iz 18. stoljeća, preko razvoja paus–papira i tehnika tušem u 19. stoljeću, kada se arhitekti služe olovkama, trokutima i T–ravnalom, do 20. i 21. stoljeća, u kojem nakon fotoreprodukcije, fotokopirne mašine i rapidografa u novije vrijeme projektanti rabe softver CAD, posebne tipkovnice i sofisticirana osobna računala. S najnovijim mogućnostima ubrzana kalkuliranja i trodimenzionalnih simulacija arhitekti testiraju granice kretivnosti i inženjerskog znanja, stvarajući s nevjerojatnom preciznošću još efikasnije, lakše i više građevine.Vinko Penezić