FINSKA FOTOGRAFIJA

FINSKA FOTOGRAFIJA

»Kontura«, art magazin, gl. ur. Zdravko Mihočinec, ur. Krešimir Purgar, br. 84, god. XV, ožujak 2005.

Tema posljednje »Konture« nova je finska fotografija. Fotografija, kao medij, zasigurno zaslužuje punu pozornost struke i javnosti s obzirom na presudan utjecaj koji je odigrala u razvoju svijesti moderne i, posljedično, postmoderne. Ona je revolucionirala načine izražavanja i percipiranja zbilje u umjetnosti i životu uopće. Iz tog joj je razloga potrebno dati dignitet koji zaslužuje. Poznata nam je činjenica da su zbirke fotografije po muzejima i galerijama (ne samo u Hrvatskoj!) nerijetko nepotpune, zanemarene, nedovoljno (ili čak uopće ne) prezentirane (čast iznimkama). Zato je »Konturin« napor dobrodošao, pogotovo u trenutku kada je neizvjesna sudbina vrijedne zbirke Toše Dabca. Takva češća javljanja, možda, mogla bi potaknuti finski razvoj događaja i u Hrvatskoj. Mirela Ramljak Purgar i Krešimir Purgar donose razgovor s Timothyjem Personsom, odgajateljem i galeristom. On je voditelj galerije Taik, nepostojeće, site-specific galerije, koja na Sveučilištu umjetnosti i dizajna u Helsinkiju okuplja četiri naraštaja umjetnika i njihovih učitelja. Persons ističe važnost formiranja potomstva koje će prenijeti znanja na sljedeće generacije. Stoga je uložio veliki trud u rad s mladima. Persons im pomaže da nauče prezentirati svoj rad i da ga plasiraju na tržište, preuzimajući samostalno inicijativu, a ne čekajući milost mjerodavnoga ministarstva. Galerija Taik sudjeluje u izlaganju na najjačim sajmovima umjetnosti u svijetu i kao takva helsinška škola fotografije »trenutno privlači više pažnje no bilo koja druga škola«.

KONTEKSTUALIZACIJA DJELA

Caryn Faure Walker donosi nam iscrpan esej o uvjetima razvijanja priče finske fotografije. Ona analizira djelo najvažnijih umjetnika (tekst je popraćen reprodukcijama) i smješta ih u općeniti filozofsko–političko–povijesni kontekst. Spominje nekolicinu autora te ističe 1978. kao prijelomnu godinu. Tada je mladi fotograf Jorma Puranen imao prvu izložbu u Galeriji Kluuvi i shvatio da bi dokumentarna fotografija mogla biti ključ za promjene. »Nakon što je konačno usustavljen suvisao kontekst za finsku fotografiju, nova generacija nije više dijelila Puranenovo uvjerenje u sposobnost dokumentarne fotografije da mijenja svijet. Mlađi fotografi, poput Eline Brotherus i njezina suvremenika Andreia Lajunena (umro je 1999), počeli su s revizijom Puranenovih ideja.« U okviru teme broja objavljen je i razgovor Kati Kivinen s Heli Rekulom pod naslovom Kako komunicirati ideju. U njemu se posebna pozornost pridaje umjetničinim portretima koji prikazuju osobnosti umjesto aktualnih osoba i dramatskih likova te krajolicima koje je sama umjetnica nazvala iskustvenim bilješkama i koji su izvanredna kombinacija preciznosti i neodređenosti. Posebno bih još istaknula intervju sa Želimirom Koščevićem (razgovor vodili Mirela Ramljak Purgar i Krešimir Purgar) i tekst Zagonetka suvremene umjetnosti Višnje Slavice Gabout. Oba napisana u povodu nedavne izložbe Enigma objekta u Klovićevim dvorima. Zanimljiva je i podudarnost zagrebačke izložbe Kraj stoljeća, kraj slikarstva? (autora Zdenka Rusa) o kojoj tekst piše Leila Topić i londonske izložbe iste problematike čiji kritički osvrt Kraj stoljeća, trijumf slikarstva potpisuje Dalibor Prančević. Usporedba tih dviju izložbi zanimljiva je i korisna. »Kontura« je popratila kritičkim tekstovima i impresivan broj najrazličitijih izložbi koje su organizirane u recentno vrijeme, i to ne samo u Hrvatskoj (npr. tekst Tome Bačića Umjetnost i ideologija, Sedam grijeha, u Ljubljani, koja tematizira socijalni prostor Istočne Europe). Iz završnoga dijela časopisa izdvojila bih razgovor Nikole Albanežea s multidisciplinarnom umjetnicom Sanjom Sašo i osvrt na nedavnu izložbu Ane Feiner-Žalac u Kabinetu grafike HAZU, koja zaslužuje pozornost. S nestrpljenjem iščekujemo sljedeću »Konturu«.Ivana Rončević